Riječ je o projektu tvrtke Bioorganika, registriranoj u tom bh. gradu kao društvo za zbrinjavanje i toplinsku preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, čiji je osnivač zagrebačka tvrtka Agroproteinka.
Izgradnja tvornice za preradu životinjskog otpada u Kaknju u susjednoj BiH najavljena još 2014. godine, i dalje nema zeleno svjetlo tamošnjih vlasti.
Riječ je o projektu tvrtke Bioorganika, registriranoj u tom bh. gradu kao društvo za zbrinjavanje i toplinsku preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, čiji je osnivač zagrebačka tvrtka "Agroproteinka", koja je u vlasništvu obitelji Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova.
Ovih je dana Općina Kakanj uputila primjedbe na Nacrt rješenja federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim se gospodarskom društvu "Bioorganika" izdaje obnovljena okolišna dozvola za izgradnju tvornice i pogona za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla.
Rješenje je proteklih dana, u formi nacrta, dostavljeno na uvid lokalnim zajednicama i zainteresiranim stranama. U dokumentu je navedeno da će ukupni instalirani kapacitet tvornice biti 40.000 t/g nusproizvoda.
Od početka postupka obnove dozvole, ekološki aktivisti i predstavnici mjesnih zajednica u blizini lokacije planirane za izgradnju izražavaju zabrinutost zbog mogućeg zagađenja i negativnog utjecaja na okoliš. Stav lokalne zajednice prema izgradnji tvornice, poručuje općinski načelnik – negativan je.
"Mi smo ponovo pregledali dokumentaciju i ustanovili da prilikom pravljenja ovog nacrta i produženja okolišne dozvole, nisu uzete bitne činjenice, a radi se o tome da smo uputili poziv prema federalnoj inspekciji da utvrdi za ono što smo mi vjerovali i dalje vjerujemo da je propust, a to je što nisu ispunjeni uvjeti iz građevinske dozvole", izjavio je Mirnes Bajtarević, načelnik Kaknja, za lokalnu NTV IC.
Grupa aktivista i mještana protivi se izgradnji jer strahuju od dodatnog zagađenja okoliša, budući da u ovom gradu posluju rudnik ugljena, termoelektrana i tvornica cementa.
Za gradnju tvornice su inače još 2014. dobili podršku općinskih vlasti, a potom i građevinske dozvole. Priča je skoro pala u zaborav, sve do listopada prošle godine kada je Ministarstvu okoliša Federacije BiH upućen zahtjev za obnavljanje okolišne dozvole.
Naslovna fotografija: Shutterstock/Alexandros Michailidis/Facebook/Mirnes Bajtarević
Tagovi
Autorica
22