Pretraga tekstova
Domaći su plastenici i voćnjaci puni povrća i voća. Cijene u trgovinama visoke, voće i povrće i do 30 posto skuplje nego lani. Rekao bi čovjek, idealna godina za proizvođače. Međutim, na terenu je potpuno drugačija slika
U plasteniku danas plus 70. No, za obitelj Kolar nema predaha, nema praznika. 'U tom poslu nema ni sveca, ni praznika. Tu se svaki dan radi. Svaki dan se nađe nekakav posao što se mora obaviti', kaže proizvođačica povrća Magda Kolar.
Magda u plasteniku radi i do 14 sati na dan. No, svoj rad ne može naplatiti. 'Životariti, nažalost. Cijene su takve kakve jesu, plodovi jesu tu, ali cijene nisu nikakve', kaže.
Niske otkupne cijene uništavaju domaće proizvođače povrća i voća. Zvonku Dudiću se ne isplati obrati šljive. 'Ne otkupljuje nitko. Cijena mizerna. Najjeftinije je da ostanu dolje na podu jer nemam kome prodati. Malo ću podijeliti za pekmez ljudima tko hoće', kaže ovaj proizvođač šljiva.
Za kilogram šljiva Zvonko danas može dobiti 1,20 kn. U trgovini je ista šljiva 7 kuna. Otkupna cijena rajčice je 2 kune, a u trgovačkim lancima ona stoji 10 kuna.
'Ako su cijene visoke, onda to vi plaćate, građani. Mi ne dobijemo. Vi skupo platite. Gdje smo onda? Mislim da je totalno promašena poljoprivredna politika', poručuje proizvođač povrća Željko Kolar.
Proizvođači tvrde da su domaće hladnjače nakrcane uvoznom robom.
'Država je to dopustila, nego tko. Ako ministar se ne može miješati u cijenu pšenice, u cijenu šljive, u cijenu bilo čega, onda nam ne treba. Za što prima plaću?!', pita se Zvonko Dudić.
Hrvatski građani jedu skupu hranu, a domaći proizvođači propadaju. 'Nekad čovjeku bude žao što radi to. A što drugo? Mi smo ovdje, imamo zemlju. Ne možemo mi biti Švabe, pa praviti aute', kaže Željko Kolar.
I dok Hrvatska čeka velike strane investitore, jedina proizvodnja koju ima - ona pod vedrim nebom - propada.
Autor: Anita Martinović Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Domaća proizvodnja Otkupna cijena Poljoprivredna politika Uvoz
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !