Pretraga tekstova
Poljoprivreda je postala sve više mehanizirana, a budući da strojevi omogućuju manje radne snage za proizvodnju više materijalnih dobara, usluga i funkcija distribucije, menadžmenta, financija i prodaje postala je relativno važnija.
Izvješće Ureda za nacionalnu statistiku Velike Britanije, pokazalo je da se pri svakom popisu stanovništva od 1841. godine, broj ljudi koji rade u poljoprivredi smanjivao. U 1841. godini, čak 22% ljudi radilo je u proizvodnoj poljoprivrednoj industriji, ali do 2011. ta brojka je pala na manje od 1% (0,2 milijuna ljudi). Naime, u 2011. godini, 0,9% ljudi u Engleskoj i Walesu bili su zaposleni u poljoprivredi i ribarstvu, pokazala je analiza 170-godišnjih industrijskih promjena.
Tijekom sljedećih 10 godina, u poljoprivredi Velike Britanije moralo bi se zaposliti 60.000 novih radnika u zamjenu za radnike koji odlaze u mirovinu, jer trenutno je 41% od poljoprivredne radne snage u dobi većoj od 50 godina, što nije povoljan trend.
Povećana globalizacija i sve veća ovisnost o uvozu kako bi se nahranila povećana populacija ljudi, ide zajedno s padom aktivnosti u poljoprivredi i ribarstvu. U industrijaliziranim zemljama došlo je do značajnog pomaka aktivnosti iz primarnog i sekundarnog proizvodnog, u tercijarni sektor koji se temelji na pružanju nematerijalnih proizvoda i usluga.
Razvoj tehnologije i korištenje velike količine strojeva (traktora, mehaničkih vršalica i kombajna) na farmama tijekom 20. stoljeća omogućila je industriji da postane produktivnija. Razvoj i povećana uporaba umjetnih gnojiva, herbicida i pesticida u poljoprivredi značilo je da manje usjeva propada, što je išlo u korist poljoprivrednicima. Naprednije tehnologije za pohranu proizvoda značile su da veća količina proizvoda može biti skladištena na duže vremena bez kvarenja.
No, upotreba strojeva u poljoprivredi smanjila je potrebu za količinom radnika, a sada je od ključne važnosti obnoviti temelje agrikulture i stvoriti održivo samodostatno funkcioniranje poljoprivrede, preispitati sustav vrijednosti i nove načine proizvodnje, umjesto isprobane, stare i neučinkovite strategije koja se pokazala izrazito nepovoljnom za razvoj. Prema rezultatima popisa stanovništva Velike Britanije, nameće se izazov ulaganja u nove generacije poljoprivrednika, jer je prema istraživanjima 1900. godine jedan poljoprivrednik hranio 25 ljudi, a 2010. se taj broj drastično povećao na čak 200.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Globalizacija Velika Britanija Industrija Negativan trend Uslužna djelatnost Poljoprivreda Industrija Globalizacija Mehanizacija Velika Britanija Tehnologija Proizvodnja
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ja i moj, najbolji prijatelj Milo 🐾💙
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu ! Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+] stijene i juzina kad zapuse bolje bjezi 😅😅 ja i moj Milo 🐾💙
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
To je Slavonac sa psom na MARSU , još samo fale hrvatski političari da procijene da li je moguća poljoprivredna proizvodnja ? To je Slavonac sa psom na MARSU , još samo fale hrvatski političari da procijene da li je moguća poljoprivredna proizvodnja ?
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Pripremljena je zemlja za nešto novo? Pripremljena je zemlja za nešto novo?