Janjci panično traže hlad

Ovčari svakodnevno vodu nose na pašnjake koji su sprženi kao da je srpanj. Visoke temperature ne pogoduju ni maslinama koje su od polovice svibnja u fazi cvatnje i oplodnje pa će toplina i manjak vlage u zraku, sigurno ostaviti posljedice na urod.

Dugotrajna suša na cresko-lošinjskom otočju negativno se odražava na poljoprivredne djelatnosti, a jučerašnje kratko osvježenje neće značajno pomoći, posebno kada su u pitanju maslinarstvo i ovčarstvo. Naime, masline su od polovice svibnja u fazi cvatnje, odnosno oprašivanja i oplodnje, a netipično visoke temperature za ovo doba godine i još uz to nedostatak vlage u zraku, sigurno će ostaviti posljedice na urod maslina. Potvrđuje nam to i viša stručna savjetnica za poljoprivredu u Gradu Malom Lošinju, agronominja, Višnja Morić.

- Maslinari, koji imaju tu mogućnost, ovih dana navodnjavaju maslinike. To je dobro jer će pridonijeti boljoj kondiciji stabala, ali neće pomoći oplodnji, jer nedostaje vlage u zraku. Suhi su i tučak i prašnici i to se negativno odražava na oplodnju. Razmjere posljedica moći ćemo utvrditi tek u rujnu, pa bi sada bilo preuranjeno govoriti o tome koliko će se ova svibanjska suša odraziti na konačni urod, kaže poljoprivredna savjetnica Višnja Morić.

Žeđaju i masline

Treba podsjetiti da se na područuju Grada Cresa obrađuje preko 120 tisuća stabala maslina, a maslinarstvo je značajna gospodarska grana na otoku, koja je mnogim maslinarima najvažniji izvor prihoda, a za najveći broj njih, značajan dodatni izvor prihoda. Da se radi o respektabilnom otočnom proizvodu govori podatak da je u sezoni prerade 2008./2009. godine u creskoj Uljari proizvedeno 110.340 litara ulja, što je na tržištu novostvorena vrijednost od preko 11 milijuna kuna, jer je cijena ulja 100 kuna. Maslinarstvo je i na Lošinju sve značajnija djelatnost, obnavljaju se stari i sade novi maslinici, u posljednjih par godina posađeno je više od pet tisuća stabala, pa po riječima savjetnice Morić, sada se na otoku obrađuje do 50 tisuća stabala maslina.

Osim maslinarstva, posljedice suše, trpi i ovčarstvo. Ovih dana mogu se vidjeti ovce i janjci, kako panično traže komadić hlada pod maslinama i gromačama, a ovčari svakodnevno vodu nose na pašnjake. Visoke temperature i nedostatak vlage spržile su pašnjačke površine, pa trava već sada izgleda kao da je srpanj. Treba naglasiti da je jedinstven okus creske janjetine u direktnoj vezi s načinom pašarenja. Naime, ovčarstvo je na otoku ekstenzivno, ovce žive slobodno na velikim pašnjačkim površinama, hrane se raznolikim biljem od kojih je mnogo ljekovito i bogato eteričnim uljima, što daje jedinstven okus creskoj janjetini, ali zbog posljedica suše ovce će trebati dodatano prihranjivati sijenom.

Sprženi pašnjaci

Mateo Ferarić, direktor Poljoprivredne zadruge Cres, koja je vlasnik najvećeg otočnog stada koje broji 4.100 ovaca, kaže kako se pojačano voda nosi na pašnjake, pune se betonski bazeni i prirodne lokve, pa se suša na taj način djelomično nadomjesti, ali će suša negativne posljedice ostaviti na ovce, jer su pašnjaci sprženi, te će trebati sijenom prihranjivati stada, što će dodatno financijski opteretiti ovčarsku djelatnost. Inače, i prošla je godina bila nepovoljna, suša je također bila velika, zbog čega je bilo manje hrane, pa su ovce u fazu jenjenja ušle već kondicijski slabije. Iako su velike vrućine u Poljoprivrednoj zadruzi nisu išli ranije sa šišanjem ovaca, koje će kao i ranijih godina početi ovih dana, to jest krajem svibnja i početkom lipnja.

U svakom slučaju nastave li se ove visoke temperature koje premašuju prosjeke za ovo doba godine, otočnim poljoprivrednicima i stočarima, koji ionako djeluju u teškim uvjetima, ova će godina biti posebno teška.

Autor: Ira CUPAĆ MARKOVIĆ