Pretraga tekstova
Glavni generator povećanja cijene vode su pružanje novih vodnih usluga prije svega pročišćavanja otpadnih voda i usluga javne odvodnje i gubici vode, čulo se na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
U 2018. godini od 166 isporučitelja koji su dostavili temeljna financijska izvješća FINA-i, 126 je poslovalo s dobiti, a 40 s gubicima, izvješće je to o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge predstavljenom na drugoj sjednici Odbora za poljoprivredu. Ukupan prihod u sektoru je 4,02 milijardi kuna.
Najveći gubitak, priopćeno je sa sjednice, generirao je poslovni subjekt koji uopće nije zakonito uključen u poslovanje sektora vodnih usluga i to 3,66 puta veći od prvog sljedećeg poslovnog subjekta s iskazanim gubitkom. Riječ je o VSI Vodovod Butoniga d.o.o. Buzet s 34.620.350 kuna gubitka dok je odmah iza njega Sisački vodovod d.o.o. Sisak s gubitkom od 9.446.818 kuna.
Cijena vode za kućanstva u 2018. godini iznosila je 15,80 kn/m³ a prosječna cijena po članu mjesečno je iznosila 62,97 kn. Za poslovne korisnike iznosila je 20,46 kn/m³, dok je prosječni fiksni dio cijene vode iznosio 48,58 kn/mjesečno.
Omjer naknade za razvoj za kućanstva i poslovne korisnike je 1,95. Iz navedenog se može zaključiti da poslovni sektor i dalje značajno subvencionira potrošnju kućanstva. Glavni generator povećanja cijene vode su pružanje novih vodnih usluga prije svega pročišćavanja otpadnih voda i usluga javne odvodnje i gubici vode.
Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi su iznosili u 2018. godini visokih 48,94%.
Na sjednici, predsjednica Odbora Marijana Petir zatražila je informaciju zbog čega dolazi do gubitaka vode i pitala je kako ih smanjiti, na što je predstavnik predlagatelja odgovorio da su uzrok dotrajalost i loše izvedeni sustavi unutar vodoopskrbne mreže, ali i razlike u tlaku unutar vodoopskrbnog sustava.
Hrvatske vode imaju program sanacije gubitaka vode u visini 100 mil. kn godišnje, otvoren za isporučitelje vodnih usluga i s primarnim fokusom na regulaciju tlaka u mreži što bi trebalo smanjiti gubitke na 30%.
Petir je zatražila da se Odboru dostavi plan smanjenja gubitaka vode iz sustava kao i plan ulaganja u izgradnju i obnovu vodoopskrbnog sustava s obzirom na predviđena sredstva iz EU.
Tagovi
Izvješće Vijeće za vodne usluge Potrošnja Gubitak Poslovni sektor Kućanstva
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Lovstvo u razvoju Osječko-baranjske županije Hrvatski lovački savez i Lovački savez Osječko-baranjske županije održali su 25. 04. 2025. u sklopu 20. izdanja Sajma SALORI panel raspravu na temu „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ kako b... Više [+]
Lovstvo u razvoju Osječko-baranjske županije
Hrvatski lovački savez i Lovački savez Osječko-baranjske županije održali su 25. 04. 2025. u sklopu 20. izdanja Sajma SALORI panel raspravu na temu „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ kako bi pridonjeli razumijevanju uloge lovaca u brizi o prirodi i divljači te očuvanju bioraznolikosti.
Na panel raspravi su sudjelovali: Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, Tihomir Florijančić, izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka Ivana Radića, Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, Mislav Matišić, zamjenik direktora Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Ivica Getto, novinar Glasa Slavonije.
U slavonskim krajevima lovstvo je tradicija. No, bez obzira na činjenicu što Hrvatski lovački savez obilježava 100 godina organiziranog djelovanja te što je na području cijele države registrirano gotovo 70 tisuća lovaca s tendencijom pomlađivanja članstva, lovstvo i lovci su i dalje nerijetko označeni negativnim predznakom.
„Lovci su prepoznati u javnosti zbog svojeg nesebičnog zalaganja u očuvanju okoliša te uzgoju i zaštiti divljači. Nažalost, određeni broj građana ne razumije lovstvo kao disciplinu. Ljudi ne znaju da je sve što lovci rade propisano zakonskim odredbama i ugovorima sklopljenim s davateljem prava lova, bilo nadležnim ministarstvom ili županijom. Za veće razumijevanje lovstva bila bi poželjna veća prisutnost lovaca i lovstva u javnom prostoru, pa i kroz edukacije djece u školama“, kazao je Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije te dodao kako je lovstvo generator razvoja županije.
„Lovni turizam je vrlo važan segment naše turističke ponude, strani lovci su odlični potrošači, dulje borave u destinaciji od prosjeka te za vrijeme boravka konzumiraju i druge proizvode iz naše turističke ponude. Imamo dugu tradiciju lovnog turizma, a podunavske i podravske šume te slavonska gorja ujedno su i atraktivne zone za razvoj outdoor turizma. Stoga je potrebno pronaći zajednički jezik za razvoj različitih vrsta turizma na dobrobit destinacije i lokalne zajednice“, rekao je Mislav Matišić, zamjenik direktora Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
Promijeniti negativnu percepciju niti je lako, niti jednostavno, jer je to proces za koji treba vremena i suradnje, smatra Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.
„Informacije s terena pokazuju da slika postaje sve pozitivnija, a posebno je to bilo važno tijekom suzbijanja širenja afričke svinjske kuge te u otklanjanju opasnosti poput pojave divljači u naseljenim područjima“, kazao je Blažević.
„Danas je sve češći problem ulaska divljači u urbani prostor, tako ni grad Osijek nije izuzetak. Upravo lovna struka ima zadatak na temelju Programa zaštite divljači za grad Osijek provoditi niz radnji i to u prvom redu preventivnih kojima će se divljači onemogućavati pristup urbanim i ljudima naseljenim površinama, a koje će u konačnici imati za cilj osiguravanje nesmetanog života i obitavanja divljači, ali i ostalih životinjskih vrsta na površinama njihovog prirodnog staništa bez njihovog ugrožavanja. S druge strane važno je za naglasiti da se ove mjere provode radi sigurnosti ljudi koji se nalaze u naseljenim mjestima na području Grada Osijeka, tako da ih njihova provedba ne smije ugroziti“, kazao je Tihomir Florijančić, izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka.
Ivica Getto, novinar Glasa Slavonije istaknuo je kako mu ponekad nedostaje komunikacija s lovačkim društvima. „Prema mom iskustvu poljoprivrednici su puno aktivniji, jer prijavljuju štetu nastalu od divljači, za koju lovci nisu krivi. Stoga mislim da ima prostora za jačanje medijske prisutnosti, posebno imajući u vidu da je Baranja prava turistička meka glede lovnog turizma“, zaključio je Getto.
Pripremio: Tomislav Radić