O Prijedlogu 3. izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. raspravljalo se na Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
"Za potpore u poljoprivredni na godišnjoj razini se isplaćuje 520 milijuna eura, no samo 2,7% gospodarstava prima investicijske potpore, što nije pravedno, nije racionalno niti doprinosi napretku hrvatske poljoprivrede", istaknuto je na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj je predstavljen Prijedlog 3. izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.
Nove izmjene, koje obuhvaćaju izravna plaćanja, sektorske intervencije i ruralni razvoj, rezultat su novog modela provedbe ZPP-a, a kao takve nužno će donijeti izazove i prilike kako za poljoprivrednike, tako i za administraciju.
"S obzirom na važnost ove teme, bitno je da kao svi dionici, zajednički radimo na oblikovanju politike koja će omogućiti održiv i konkurentan razvoj hrvatske poljoprivrede i ovaj proces je odgovornost svih nas", naglasio je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Naime, cilj je provesti šire konzultacije s predstavnicima poljoprivredno-prehrambenog sektora prije dostave konačnog prijedloga Europskoj komisiji na odobrenje.
Marijana Petir, predsjednica Odbora istaknula je kako nije prihvatljivo niti opravdano da mali broj poljoprivrednika koristi sva sredstva pa dok neki dobivaju milijune neki se ne mogu uklopiti niti u jednu mjeru te je stava da Prijedlog izmjena Strateškog plana mora donijeti promjene koje će omogućiti da više poljoprivrednika dobije investicijske potpore.
"Tijekom 15 godina rada Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je krajnjim korisnicima isplaćeno 10 milijardi eura“, dodala je.
S tim da je u razdoblju 2013. – 2025. isplaćeno 8,3 milijarde eura.
Objavljen je Indikativni plan objave natječaja i to prvi put višegodišnji
U Hrvatskoj se osjeća drastičan pad stočarske proizvodnje i istovremeni rast ratarske, istaknuo je Ljubomir Kolarek, što jasno ukazuje na neravnotežu u poljoprivrednom sektoru, a posebno zabrinjava sporost u provođenju natječaja za dodjelu EU sredstava namijenjenih izgradnji farmi, što dodatno usporava razvoj stočarske proizvodnje.
U raspravi su sudionici sjednice Odbora ukazali na važnost potpore mladim i malim poljoprivrednicima, poticanje udruživanja, provedbu strožih mjera kontrole i nadzora kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, nužnost osiguravanja sredstava kojima bi se pokrili povećani troškovi veterinarskih usluga.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP), koji su sudjelovali u raspravi, posebno su naglasili potrebu za povećanjem potpora ekološkoj proizvodnji.
"Ekološka proizvodnja povrća u Hrvatskoj izrazito je deficitarna unatoč rastućoj potražnji i mogućnostima zelene javne nabave za javne institucije, dok je proizvodnja ljekovitog bilja značajna, ali nedovoljno iskorištena. Posebno zabrinjava podatak da imamo samo 24 ekološka pčelara“, istaknuli su tom prigodom.
HSEP se također protivi smanjivanju intenziteta potpora po intervencijama 73.03, 73.10 i 73.11. na 40%, smatrajući da iako bi isto omogućilo sudjelovanje većeg broja korisnika, nitko ne bi dobio dostatna sredstva za kvalitetno provođenje investicija i učinak mjere bi izostao.
"Nepovoljnim smatramo i potpuno ukidanje mjera kojima se potiče udruživanje i kratki lanci opskrbe. Predložene mjere bile su raspisane vrlo ograničavajuće i interes je izostao. No u zemlji malih poljoprivrednika usmjerenih na lokalno tržište, ovakve mjere trebaju biti strateški cilj i potrebno je naći način kako ih približiti stvarnim potrebama, a ne ukidati“, zaključili su iz HSEP-a.
Strateškim planom ZPP-a, treba podsjetit, postavljen je visok cilj povećanja površina pod ekološkom proizvodnjom na 14% do 2030. godine. Niz intervencija osmišljeno je kako bi se smanjila uporaba pesticida, a gnojiva precizno i učinkovito koristila.
Jednako tako, ima za cilj održati ili očuvati veliku biološku i krajobraznu raznolikost, uz još širu primjenu dobrih praksi koje će pozitivno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena, očuvati proizvodne resurse, tlo i vodu, te očuvati kvalitetu zraka.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autor
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/
Farma Lužak
prije 3 tjedna
Kao i obično statistika je točan zbroj netočnih podataka. Ako uzmemo podatak o 160.000 registranih opg ova onda je to 2,7%,ako uzmemo podatak da 110.000 poljoprivrednih gospodarstava prima potpore onda se taj postotak diže na 3,9% a ako uzmemo podatak da realno 20.000 poljoprivrednih gospodarstava živi od poljoprivrede i poljoprivreda im je osnovni izvor prohoda onda smo na 15% što je iznad Europskih prosjeka. Iako realno to se tako ne može uspoređivati jer svi koji su dobili potpore za male (15.000 eura, ) nisu aktivni poljoprivrednici i njih nebi trebalo uračunavati u izračun jer je to minorna potpora neostatna za bilo kakvu investiciju u razvoj poljoprivrednog gospodarstva
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Marta u SAD , Brazilu , Argentini imaju velike površine , mehaniziranu obradu gdje je jedini kriterij PROFIT , a kvaliteta hrane nije osnovno pitanje ! Mi u Hrvatskoj smo za MUZEJ sa malim OPG u smislu proizvodnje za tržište ! IMAMO kvalitetnih proizvoda ali to je za malo tržište ! Putem trgovačkih centara ljudi se dresiraju na kupnju , na tržnicama nema parkirališta , prodavača i kupaca sve je manje ! UMIRANJEM nas STARIH još će se više smanjiti proizvodnja , jer mlađa generacija NEĆE htjeti raditi zemlju !
Marko Zecevic
prije 3 tjedna
Dosadašnjom raspodjelom novca kroz zpp u RH se nije postiglo ništa, a novci se potrošili. Proizvodnja pada u svim granama. Problem je poljoprivredna zemlja ali je još veći problem što je inflacija bila i u poljoprivredi. Troškovi rastu, a otkupne cijene padaju. Divljač uništava usjeve, a nitko nije odgovoran. Nas se ugnjetava i zabranjuju se pesticidi, a u istom momentu se nekontrolirano uvozi iz trećih zemalja. Problem je što poljoprivrednici nemogu živjeti niti s ovim što posjeduju. HPK živo me zanima koga oni zastupaju, jel znaju oni išta osim ljudima slat ovrhe da nakupe za plaće.
Marko Zecevic
prije 3 tjedna
Od ovog ogromnog 2,7% još bi bilo lijepo da se objavi koliki je postotak onih koji su dobili 2 i više puta.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
SASA i ostali u tom PREGLEDU iznesen je STATISTIČKI podatak da je prosječna površina OPG 2, 8 ha u 5 parcela , te da se pruža prilika da se poveća sa državnom zemljom ali da tu ima puno otpora . Tada su Istočna Slavonija i Baranja bile još pod OKUPACIJOM ! Nakon što sam pročitao Pregled i vidio raspravu putem TV , TUĐMANU sam napisao da u tom tekstu NEMA ni S od STRATEGIJE ni V od vizije , te PREDLOŽIO da se dio državne zemlje ustupi poduzećima ,a sa drugom ide na PRODAJU OPG sa OTPLATOM do 20 godina , te REZ sa LAKRDIJAŠKIM zakonima za PRIVATNU i DRŽAVNI program USPOSTAVE OPG , koji bi se onda PRODAVALI ili NASLJEĐIVALI kao TEHNOLOŠKE i DOHODOVNE CJELINE ! Sakupio sam 500 POTPISA građana i bio papirnati kandidat za Sabor da bih o PREDLOŽENOM Tuđmanu mogao putem medija JAVNO reći ! To je proslijeđeno i ministru Gažiju koji je onda kao kandidat HDZ o ovom govorio ! * Od 2001 MAFIJA nameće NE OBVEZUJUĆE raspolaganje sa državnom zemljom na ŠTETU OPG , 2003 NAMETNULI su PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , nisu potakli SREĐIVANJE stanja za DRŽAVNU i PRIVATNU zemlju , nisu potakli PRODAJU i ZAKUP PRIVATNE , nisu potakli OKRUPNJAVANJE ! i TAKO SMO U EU ušli sa minimalnim površinama , stočnim fondom i poljoprivredom u SELJAČKOM sektoru VEĆINOM ZA MUZEJ ! Seljački sektor u Hrvatskoj JE NAJPRIMITIVNIJI kojeg sam vidio u državama Zapadne i ISTOČNE Europe ! SVE je PREPUŠTENO SNALAŽENJU POJEDINACA !
Marta Radić
prije 3 tjedna
Upravo pročitala ameri predlažu EU , da olabavi oko direktiva o sigurnosti hrane....drugim riječima , dozvolite nam da u EU uvozimo smeče od hrane. Kuda ide ljudska glupost... Eto nam strategije uvoz hrane upitne kakvoće iz SAD , Brazila....ako se tome protiviš..idu carine i drugi ekonomski pritisci..
SASA FRANIC
prije 3 tjedna
Đuro Japaric 1995 je bila davno. ja sam siguran da je pregled tada jos bio i dobar i obecavajuci. a ne znam koju su tada strategiji zamislili, ali je sigurno nisu uspjesno proveli. osim ako im strategija nije bila napustanje tisuca Ha poljoprivrednog zemljista i pokrivanje potreba s uvozom. zato treba sada ponovno napraviti sadasnji pregled, i napraviti novu strategiju, ali je onda i provoditi. ako ima itko s dovoljno mozga da to napravi
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
SASA 94 su domaći i strani autori pisali tekst na preko 86 stranica kojem je ministar Tarnaj dao naslov ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH , o ovom su 95 raspravljali u sabor ! Strategije NEMAMO a PREGLED svatko vidi u svojem mjestu i po Hrvatskoj ! Po narudžbi Vlade napisan je i PAMFLET u inozemstvu kojem je Plenković dao naslov ; NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA RH DO 203O ! Imaš tu i poglavlje o poljoprivredi - NIŠTA od toga ! TUŽNI skup pod vodstvom Petirke , ŠTETOČINJE ZA OPG !
SASA FRANIC
prije 3 tjedna
oni se cude a nikakve strategi razvoja nisu niti napravili. sve ide kako bude. i jos potpisuju dogovore s trecesvjetskim robljem o slobodnim uvozu
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Ni jednom OPG ne treba dati ni jedan cent dok se TRAJNO ne riješi pitanje DRŽAVNE i PRIVATNE zemlje ! Koja ZPP , pa mi imamo KATASTROFALNU poljoprivrednu politiku na nivou ove kvazi državice ! Od 1991 i prvog Zakona za državnu zemlju , kretenka Marijana Petir sudjeluje u svakom sazivu na dizanjem ruke za IZMJENU ! Neka ta kretenka organizira SJEDNICU na temu ; RASPOLAGANJE SA DRŽAVNOM I PRIVATNOM ZEMLJOM !