Zima je vrijeme za promišljanje o ulaganjima za iduću sezonu. Nestabilni vremenski uvjeti i klimatske promjene nameću pitanje kako proizvodnju učiniti manje ovisnom o manjku padalina u ključnim razdobljima uzgoja. Ako razmišljate u tom smjeru, pogledajte troškovnik navodnjavanja kroz primjere iz ratarske i povrtlarske proizvodnje.
Stigla nam je zima, još je jedna sezona iza nas, a mnogi kuju planove za iduću. Važu se troškovi, ulaganja i, na kraju krajeva - kako će se sve to isplatiti. Jasno je kako planiranje proizvodnje zahtijeva i pravilnu pripremu poljoprivrednika kao i plan po kojem se radi jer samo takav način jamči uspjeh. Ukoliko razmišljate o navodnjavanju, tu je pripremu vrlo jednostavno napraviti. Ovisno o kulturi uzgoja, pravi se projekt, hidraulika navodnjavanja koja ovisi o izvoru vode i njegovoj izdašnosti te sama izvedba sustava.
"Svaki poljoprivrednik koji želi optimizirati svoju poljoprivrednu proizvodnju, povećati prinose, smanjiti troškove, svakako mora razmišljati i u smjeru uloga u sustave navodnjavanja jer oni nisu tu da povećavaju troškove proizvodnje, nego naprotiv, da daju siguran, stabilan i veći prinos", istaknuo je Davor Gajšek, product menadžer tvrtke Pipelife Hrvatska.
Dodaje kako je kod odabira sustava najbolje posavjetovati se s njima, stručnjacima, koji će uzeti u obzir sva moguća i najbolja rješenja s obzirom na potrebe kulture. Tu, naglašava, postoje određene zakonitosti koje se moraju ispoštovati da bi sustav bio adekvatan proizvodnji i stvarao dodatnu vrijednost u smislu sigurnog/stabilnog prinosa.
"Nekad ćete dosegnuti potencijal prinosa određene kulture, primjerice određena FAO grupa kukuruza maksimalno daje 13,5 t/ha, te vam je cilj ostvariti ga takvim ili sličnim, a ne oslanjati se na to da ste ove godine dobili 10,4 t jer je bila dobra godina, iduće 5,5 t/ha i tako šaroliko stanje održavati u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji", pojašnjava Gajšek te poručuje da upravo tu leži odgovor na pitanje - zašto navodnjavanje.
Kao primjer ratarske proizvodnje, analiziran je Pipelife sustav navodnjavanja kap po kap na jednom hektaru kukuruza koji, u tom slučaju, kompletan iznosi 1.100 € + PDV, ističe Gajšek. On se sastoji od glavnog cjevovoda preko kojeg se sustavom fertirigacije i filtracije dodaje gnojivo i pročišćava voda, koji su također dio sustava. Nadalje, čine ga lateralni vodovi - traka kap po kap, koji idu u svaki drugi red polja, s kapaljkama kapaciteta 2 l/h.
To je, precizira, inicijalno ulaganje prve godine, a svake sljedeće se ulaže samo u lateralne vodove - traku kap po kap, kojih treba 2,5 koluta (recimo 3 koluta) po ha. Jedan kolut košta 99 € + PDV. To znači da svaku iduću godinu imate trošak od 300 € + PDV. Važno je napomenuti kako trajni dio glavnog cjevovoda - sustav filtracije i fertirigacije ostaje godinama uz pravilno održavanje.
Sustav za navodnjavanje i njegova isplativost se računa kroz godine, a ne inicijalni ulog kad ste ga uveli u proizvodnju. "Kad poljoprivrednik uzme traktor koji mu treba za optimizaciju i poboljšanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje, amortizaciju istog se računa kroz godine i godine da bi kalkulacija bila realna. Zamislite gdje bi se došlo kad bi se računalo "koliko sam uložio ove godine i koliko mi se vratilo"", opisao je Gajšek.
U navodnjavanju, smatra, nije tako ekstremno. Tu kod nekih kultura može doći do amortizacije samog sustava već iduću godinu ili kroz koju godinu, a benefiti određuju sve. Navodnjavanje određene kulture je prisutno u svim fazama (fenofazama) biljne proizvodnje. Znamo, kaže, da samo kap vode potiče nicanje i klijanje, manja količina vode rast i razvoj korijenovog sustava o kojem ovisi možda i najveći dio prinosa, otapanje gnojiva ili vodom dovođenje određenih hranjivo u lako pristupačan oblik usvajanja u biljku. Važno je znati da je sama zastupljenost vode u poljoprivrednim kulturama iznad 70%, ali i značajno više kod nekih kultura.
"Naravno da promet i cijena samog kultivara na tržištu dirigira isplativosti uloga u poljoprivrednu proizvodnju, no nemojte zaboraviti da i kada su cijene određenog poljoprivrednog proizvoda tržišno niske, uvijek je bolje imati 12,8 t/ha nego 4,2 t/ha", poručio je.
Kod ulaganja u povrtlarske kulture situacija je nešto drugačija nego kod ratarskih. Uzmimo za primjer uzgoj jednog hektara industrijske rajčice.
Najčešće se koriste layflat cijevi kao glavni vod gdje je potrebno 100 m čija cijena iznosi 160 € + PDV. Nadalje, Gajšek pojašnjava kako je potrebna fertirigacijska stanica s filtracijom, koja je modularna i prenosiva i na druga polja te ju je moguće koristiti i za druge kulture = 1.100 € + PDV. Tu je i spojni materijal u smislu pipice, spojnice između trake kap po kap, spoj layflat crijeva I laterala, starter = 75 € + PDV. Što se tiče laterala, potrebno je 1,5 kom trake kap po kap po hektaru = 1 kolut trake kap po kap 99 € + pdv = 142,5 € + PDV.
Suma troškova navodnjavanja stoga iznosi 1.477,50 € + PDV.
"Prosječni prinosi kreću se od 80 do 100 tona po hektaru. OPG kod kojeg smo radili ovu kalkulaciju je ostvario 108 t/ha, a otkupna cijena industrijske rajčice je bila 0,17 €/kg. U ovom slučaju kalkulacija iznosi 18.360 € + PDV", naglasio je te napomenuo kako za iduću godinu ovaj OPG-ovac kupuje samo laterale, jer sav drugi dio može koristiti godinama.
Nastavio je da, ovisno o veličini sustava i njegovoj namjeni, ima razlike kako u samom projektiranju, tako i u izvedbi/postavljanju.
"Od ideje do projektiranja treba koji dan ili nerijetko može biti i u istom danu. Mi u Pipelifeu tome pristupamo vrlo odgovorno i tražimo određene podatke bez kojih ne ulazimo u kalkulaciju i projektiranje. To su ARKOD ID, položaj i izdašnost bunara, koja je kultura i starost nasada, broj redova, razmak u redu i razmak između biljaka i dobijete, kako volim reći, kalkulaciju u kap", rekao je.
Sama izvedba ugradnje sustava ovisi o tome hoćete li ga ugrađivati sami ili platiti ugradnju od ovlaštenih servisera. Nerijetko se, kaže, poljoprivrednici sami odluče za ugradnju jer nije problem postaviti ga i spojiti. Mahom se sve ručno spaja i zateže ili se reže i lijepi PVC-U za sustav filtracije i fertirigacije. Vrlo je, poručuje, jednostavno.
Također, ističe kako se podrazumijeva da vremenski nije isto ako postavljate 40 ha voćnjaka, gdje ugradnju glavnih vodova i sustava prihrane i filtracije odrađuju bageri i veliki strojevi, pa vam voćnjak izgleda u početnim fazama više nekom gradilištu nego voćnjaku, ili kad postavljate sustav navodnjavanja na 1 ha industrijske rajčice, gdje ga postavite za jedan dan.
Poručuje kako je sustav za navodnjavanje u pravilu vrlo jednostavan i funkcionalan, ako se neizbježno poštuju standardi i egzaktni izračuni istog, a da se za sve detalje posavjetujete sa stručnjacima.
Želite li informativnu ponudu za navodnjavanje, ispunite upitnik:
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Partner
Prosinačka 7,
10431 Kerestinec, Sveta Nedelja,
Hrvatska
tel: +385 99 543 6468,
e-mail: davor.gajsek@pipelife.com
web: https://www.pipelife.hr/
Đuro Japaric
prije 4 sata
U priči o navodnjavanju ne govori se o VODI za navodnjavanje , čiji je smještaj ( rijeka ) nepovoljan u Slavoniji čiji je dio sada pod OKUPACIJOM Hrvatske ( Drava - sjever , Sava - Jug , Dunav - Istok ) U središnjoj - brdskoj Slavoniji , NEMAMO vodu bez izgradnje velikih i malih akumulacija ) ! OKUPACIJSKE vlasti na području Slavonije ne idu na izgradnju akumulacija i sustava za navodnjavanje ! Drugi problem Slavonije pod OKUPACIJOM Hrvatske je raspolaganje sa privatnom i državnom zemljom i dvostruka evidencija zemlje koju su nam NAMETNULI Austrijanci ! Kakvo je stanje u dijelu Slavonije pod OKUPACIJOM Srbije , nije mi poznato !Dva BALKANSKA naroda , Srbi i Hrvati , od Srpsko - hrvatske AGRARNE reforme 1919 na području Slavonije i Baranje prave samo CIRKUS ! Danas su Slavonija i Baranja pod OKUPACIJOM Hrvatske NAJPRIMITIVNIJI i SIROMAŠNIJI dio EU ! OČITO je da Slavonci i Baranjci , MORAJU raskinuti SVE državno pravne veze sa RH i RS ! Pozdravljam REŽIM U ZAGREBU I SRBIJI ! Možda će predstavnici REŽIMA pročitati što pišem ?
Marta Radić
prije 10 sati
Kap na kap da za manje parcele i intenzivne kulture. Za veće površine i ratarske kulture , cijena navodnjavanja ide daleko u nedogled , te investicija ozbiljna i dugoročno možda isplativa...Kad kažem možda , jer ekstremne suše i prevrtljive , niske cijene ...utjeću na riječ ..možda.
mali poljoprivrednik
prije 15 sati
Za povrtlarstvo i voćarstvo je ovo neizbježna mjera,a čak niti ona ne garantira stabilan rod,jer ukoliko toplinski val predugo traje dolazi do ožegotina ploda.Također je prednost što su to ipak manje površine u odnosu na ratarstvo i sustav radi svake godine.Ratarstvo je ipak neka druga priča,jer npr kukuruz sijem svake treće godine na istu površinu,tako da tu sustav kap po kap nema smisla..Previše je čestica i previše je tu ulaganja za ovakve cijene naših proizvoda.Velike i okrupnjene table koje imaju kružni ili centalizirani sustav napajanja već imaju smisla,ali koštaju papreno.
Đuro Japaric
prije 18 sati
Naslov ISPLATILI SE , je promašen ! Radi se o tome da se BEZ navodnjavanja ne može očekivati ništa . Sada je stvar tehnike navodnjavanja , jer su tu troškovi drugačiji ! Kod navodnjavanja sustav kap po kap imao sam nasad jagoda 4 godine i toliko su trajala crijeva jer ih miševi nisu izgrizli ! U povrtlarstvu crijeva traju uglavnom 1 godinu !Kod sustava raspršivanja sustav traje više godina . NAVODNJAVANJE DA , a cijene po ha su različite !