AgroKlub.com

\

Poljoprivredne vijesti

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Poljoprivredne vijesti » Industrija gnojiva oslobođena "poreza na klimu"

Industrija gnojiva oslobođena "poreza na klimu"

Klimatsko-energetska politika

Industrija gnojiva oslobođena "poreza na klimu"

Datum: 17.02.2017. 12:00

Kategorija:

Poljoprivredne vijesti

Izborenim posebnim statusom za sektor proizvodnje gnojiva opasnost od povećanja cijena gnojiva pa i hrane je uklonjena.

Ovog je tjedna u Europskom parlamentu izglasana zakonodavna rezolucija kojom je prihvaćen stav Europskog parlamenta o prijedlogu Europske komisije o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika.

Cilj ovog prijedloga Komisije je nastavak klimatsko-energetske politike EU u razdoblju od 2014. do 2030. godine, nakon postizanja Sporazuma u Parizu, a s perspektivom postizanja dugoročnih ciljeva dekarbonizacije do 2050. godine, tj. smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 80% do 2050.

Ovaj zakonski prijedlog ključan je element europske klimatske i energetske politike koja je jedan od prioriteta Komisije u mandatu predsjednika Junckera. Ona mora uključiti ambiciozne ciljeve tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu, ali istovremeno osigurati vitalnost i konkurentnost europske industrije s mogućnostima za rast i otvaranje radnih mjesta.

Ključan trenutak za klimatsku i energetsku politiku

Također, ovim prijedlogom stvara se potreban pravni okvir za postizanje obvezujućeg cilja smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova Europske unije za barem 40% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu.

Kako bi se taj cilj postigao na troškovno učinkovit način, u sektorima obuhvaćenima sustavom EU za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS), a to su svi sektori osim poljoprivrede i prometa, emisije se moraju smanjiti za 43% u usporedbi s 2005. godinom, dok će u sektorima izvan sustava EU za trgovanje emisijskim jedinicama emisije morati biti smanjene za 30% u usporedbi s 2005. godinom. Europsko vijeće naznačilo je glavna načela za postizanje smanjenja u sustavu EU za trgovanje emisijskim jedinicama.

Zastupnici Europskog parlamenta ovaj su prijedlog Komisije podržali, ali uz određeni broj amandmana kojima je cilj provedbu zakonodavstva učiniti manje problematičnom za industrijske sektore koji su podložni istjecanju ugljika (preseljenju proizvodnje u dijelove svijeta u kojima standardi zaštite okoliša i emisije stakleničkih plinova nisu strogo regulirane kao u Europi), a u kojima ne postoje tehnološki načini dodatnog smanjenja emisija ili su trenutno dostupne tehnologije troškovno nekonkurentne.

Industrija proizvodnje gnojiva solobađa veliku količinu plinova

Tu se u prvom redu ističe industrija proizvodnje mineralnih gnojiva koja je intenzivna što se tiče emisija stakleničkih plinova, ali koja jednostavno nije u mogućnosti na troškovno učinkovit način zamijeniti postojeće tehnološke procese u kojima se oslobađa velika količina stakleničkih plinova (naime 2/3 emisija CO2 potječe od proizvodnje amonijaka koja u tehnološkom procesu koristi prirodni plin kao sirovinu) s onim tehnološkim procesima u kojima bi ta razina emisija bila niža.

Porast cijena gnojiva pa i hrane neprihvatljiv

Nametanjem ograničenja emisija putem plaćanja naknada za emisije CO2, ETS sustav bi prestao biti poticajan te bi se pretvorio u porez koji bi se prenosio duž cijelog lanca opskrbe hranom te bi ga u konačnici plaćali krajnji potrošači (ako je skupo gnojivo, bit će skuplja proizvodnja, a onda i poljoprivredni proizvod u konačnici). Uz to što bi takav način "oporezivanja" uništio konkurentnost tog sektora na svjetskom tržištu znatno bi utjecao i na održivost poljoprivredne proizvodnje u Europskoj uniji zbog rasta cijene gnojiva.

To bi dovelo do više neželjenih posljedica poput porasta cijena hrane za građane EU čineći europsku poljoprivredu među ostalim i nekonkurentnom na svjetskom tržištu, što bi opet moglo rezultirati povećanim uvozom i uništavanjem poljoprivrednog sektora koji je ionako u krizi zbog različitih pritisaka poput ruskog embarga ili nepoštene trgovačke prakse.

Povećala bi se ovisnost o uvozu

Također, porast cijena gnojiva utjecao bi na samodostatnost proizvodnje gnojiva i ovisnost o uvozu, te bi u konačnici mogao utjecati na danas ostvarenu "prehrambenu" neovisnost EU. Izborenim posebnim statusom za sektor proizvodnje gnojiva ta je opasnost uklonjena.

Raduje i činjenica kako je taj problem uočen u vrlo ranoj fazi nakon upozorenja sektora te je dobrom suradnjom zastupnika u Europskom Parlamentu Marijane Petir, Ive Beleta, izvjestitelja u sjeni iz reda Europskih pučana te izvjestitelja Iana Duncana iz reda Konzervativaca, ugrađen u usvojenu zakonodavnu rezoluciju Europskog parlamenta.

Spašene i cementare

Sličan je slučaj bio sa sektorom cementne industrije (koja uključuje proizvodnju opeke i crijepa) koja je također energetski i emisijski intenzivna. Predloženi tekst Komisije stavio je cementnu industriju u nepovoljnu poziciju predviđajući obvezu nabavke pune količine potrebnih emisijskih jedinica za njihove emisije stakleničkih plinova.

Primjenom predviđenog novog režima trgovanja emisijama, konkurentnost tog sektora industrije bila bi narušena na svjetskom tržištu. Znajući da sektor cementne industrije EU čini tek 10% svjetske proizvodnje, te znajući da je taj sektor od 1990. do 2010. godine smanjio emisije za oko 25%, ovaj neopravdani pritisak rezultirao bi napuštanjem proizvodnje u državama člancima Unije, zatvaranjem tvornica te povećanim uvozom cementa iz trećih država.

U toj bi razmjeni najviše stradale države u graničnom području EU, a time i radnici hrvatskih tvornica čije pretežito tržište čine države istočne Europe koje nisu članice Unije te područje Mediterana. Istovremeno, uvoz upravo iz tih susjednih zemalja bi se povećao, a time i proizvodnja u tim državama članicama koja nema istu razinu ekoloških standarda kao ona u državama člancima.

Dodjela besplatnih emisijskih kvota

Na gubitku bi bili svi. Usvojenim amandmanima Europskih pučana u Europskom parlamentu postignut je dogovor o dodjeljivanju određene količine besplatnih emisijskih kvota tom sektoru industrije. Pravovremenim intervencijama zastupnice Petir i suradnjom s izvjestiteljem u sjeni Europskih pučana Ivom Beletom uz snažnu potporu i drugih zastupnika, pogotovo onih iz istočnih država članica, ključni amandmani za pomoć ovom sektoru dobili su potrebu većinu glasova na ovotjednoj plenarnoj sjednici.

Ono što još treba istaknuti je i ostvarivanje nekoliko drugih pozitivnih ciljeva. Europa ima zakonodavni prijedlog koji sada treba uskladiti u trijalogu između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća i koji je na tragu ispunjavanja preuzetih obveza i provedbe klimatske i energetske politike EU.

Opravdane brige pojedinih industrijskih sektora uvažene su te je njihova vitalnost i konkurentnost osigurana. Primjena dogovorenog linearnog faktora smanjenja količina emisijskih jedinica na tržištu od 2021. do 2030. godine osigurava daljnje napredovanje te poticaj inovacijama i zapošljavanju u tranziciji europskog gospodarstvu prema nisko ugljičnom gospodarstvu.

Foto: pixabay.com, mugh

Broj pregleda članka: 2514; Uspješnost članka: 126.7

Tagovi: Petrokemija, Klimatske promjene, Staklenički plinovi, Okočiš

Ključne riječi članka: industrija, gnojiva, oslobodjena, poreza, na, klimu, proizvodnje, emisije, gnojiva, plinova, emisija, stakleničkih, smanjenja, komisije, industrije, kojima, europskog, sektora, godine, tržištu, emisijskih, konkurentnost, parlamenta, europske, troškovno, parlamentu, svjetskom, prijedlog, konačnici, sektor, europskih, državama, europskom, pučana, cijena, gospodarstvu, unije, također, energetske, način, trgovanje, politike, jedinicama, emisijskim, industrija, stakleničkih plinova, europskog parlamenta, emisijskim jedinicama, proizvodnje gnojiva, svjetskom tržištu, europskih pučana, trgovanje emisijskim, emisije stakleničkih, smanjenja emisija, energetske politike, 2030 godine, europskom parlamentu, trgovanje emisijskim jedinicama, emisije stakleničkih plinova, porast cijena gnojiva, besplatnih emisijskih kvota, prema nisko ugljičnom, troškovno učinkovit način, emisija stakleničkih plinova, nisko ugljičnom gospodarstvu


Ivana Nađ

Svi tekstovi autora

Autorica Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."