Ima li kraja masovnom uvozu?

Na 9. sjednici Županijske skupštine Osječko-branjske županije, održanoj 08. srpnja 2014. godine, između ostalog, raspravljalo se i o brojnim "poljoprivrednim" temama. Na dnevnom redu našle su se tako i točke vezane za Reformu zajedničke poljoprivredne politike 2015.-2020. - izravna plaćanja, problematika bljne i stočarske proizvodnje, o kojima se ujedno i najžustrije raspravljalo. Bilo je riječi i o gospodarenju i zaštiti šuma u Osječko-baranjskoj županiji, a raspravljalo se i o prijedlogu programa provedbe Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama na području Osječko-baranjske županije.

Prema navodima Glasa Slavonije, Osječko-baranjski župan, Vladimir Šišljagić ovom je prilikom istaknuo: "Ove se godine očekuje od 190 do 200 tisuća tona pšenice, a znamo li da je lani bilo 300 tisuća, onda je vidljivo koliko je urod podbacio. Tu je i problem nedostatka licenciranih skladišta. U Hrvatskoj je samo 11 licenciranih skladišta u koja stane 75 tisuća tona sirovine, a u Osječko-baranjskoj županiji imamo kapacitete za samo 11 tisuća tona. Cijena pšenice lani je do kraja godine skočila za 40 % pa se postavlja pitanje kome je u interesu da proizvođači nemaju gdje skladištiti pšenicu i onda je moraju prodavati ispod cijene".

Opravdanost potrebe za brojnim prskanjem pšenice, kulture koja ranije nije trebala tretiranja zabrinula je predsjednika Županijske skupštine, Antuna Kapraljevića koji je tim povodom pozvao nadležni institut da se provjeri kakvo se sjeme prodaje poljoprivrednicima i postoji li mogućnost da je ono zaraženo. Kakvi su i čiji to interesi, ako su te sumnje opravdane?

Hrvatska uvozi poljoprivredne proizvode koje može i sama proizvesti

Zabrinjavajuće je i da Hrvatska uvozi brojne poljoprivredne proizvode koje bi mogla sama proizvoditi. Na sjednici je tako iznesen podatak da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 250 milijuna eura. Ako tome dodamo lošu godinu po pitanju pšenice te bojazan od njezina uvoza, a i med je ove godine doživio svoje lošije paše, ta bi se brojka mogla i povećati.

Prema podacima hrvatske gospodarske komore, u 2013. godini u Hrvatsku je uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,7 milijardi USD, što je u odnosu na prethodnu godinu vrijednosno povećanje uvoza za 6 posto. Istovremeno, izvozom je u istoj kategoriji ostvareno 1,5 milijardi USD. U usporedbi s 2012. godinom, vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjena je za 6 posto.

Ni stočarstvo ne zadovoljava domaće potrebe

Poražavajuća je i činjenica da Hrvatska, unatoč prirodnim preduvjetima i agroekološkim prednostima koje ima za razvoj stočarstva, što uključuje i svinjogojstvo, ipak ne uspijeva zadovoljiti vlastite potrebe pa razliku podmiruje uvozom. Znatan dio tržišta u ovom segmentu podmiruje se iz proizvodnje Osječko-barajske županije. Na sjednici je upozoreno i na činjenicu da je u protekle četiri godine svinjogojski fond prepolovljen.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u Hrvatskoj je 2010. godine bilo 136.000 krmača dok je taj broj 2012. godine pao na 98.000, što je poražavajući podatak za hrvatsko stočarstvo, ali i poljoprivredu općenito. Kako se navodi u Glasu Slavonije, Županijska je skupština Ministarstvu poljoprivrede uputila zahtjev da se objave svi zaključci radne skupine Ministarstva poljoprivrede za izradu prijedloga hrvatskih modela izravnih plaćanja u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike, kao i mišljenja stručnih institucija, na temelju kojih je Ministarstvo predložilo model te da se usuglase o modelu koji bi bio bolji.

Foto: depositphotos.com