I dalje se spominje samo u predizbornim sloganima

Šarena laža je baš zgodan naziv za brojne pojomve koji su se izgubili u vremenu. Jedan od takvih je i NAPNAV. Prije desetak godina, da tako kažemo, godine su bile normalne. Ljeta su bila topla i suha.

I tada je trebalo nešto smisliti da bi se privlačilo pažnju. Staro je pravilo bilo u socijalizmu kada si nešto trebao raditi, a nisi htio napraviti sam, onda oformiš komisiju. I ta komisija nikada ništa ne napravi. Tako su u vrijeme raznih izbora svi spominjali navodnjavanja. Onda su se mnogi sjetili da bi za kojekakve programe i studije mogla uzeti sredstva pa je smišljen naziv NAPNAV.

Nacionalni program raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem i navodnjavanjem

Dolazi od mnogo riječi koje sve govore, a ne rade ništa. Ovako to glasi, Nacionalni program raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem i navodnjavanjem. Onda to kao skraćeno ide više kao Nacionalni program navodnjavanja i od tuda tu zvučni naziv. I upravo mu danas odgovara pridjev korišten u prošlim predsjedničkim izborima, Šarena laža. Danas, 10 godina nakon toga ni N od navodnjavanja u Hrvatskoj nemamo.

Ministar je tada, 2005. godine imenovao Stručni tim koji je zadužen za koordinaciju izrade i usvajanje strategije sadašnjeg i budućeg razvoja navodnjavanja u RH s ciljem poboljšanja gospodarenja prirodnim resursima, organizacije poljoprivredne infrastrukture i tržišne ekonomije poljoprivrednim proizvodima.

Strategija je izrađena i usvojena od strane Stručnog tima u srpnju 2005. godine pod nazivom Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV, a nositelj tog projekta bila je jedna visokoškolska ustanova koja se bavi školovanjem poljoprivrednog kadra. I onda je tu strategiju za koju je svatko dobio po koju kunu usvojila i Vlada RH.

Nacionalni projekt navodnjavanja - NAPNAV trebao se provoditi kroz tri faze koji su vjerojatno stali na prvoj i danas se o tome više ništa, bar ne javno, ne govori. Postoje i planovi po županijama i nekakve projektne dokumentacije koje čekaju se neke nove izbore i sušne godine kada će nam mlatiti time pred nosom.

Navodnjavamo samo 20.000 ha

Nešto je sporadično u pojedinim krajevima i napravljeno, ali gotovo je to ništa od planiranog i danas Hrvatska navodnjava tek nekih 20-tak tisuća hektara. Očekivalo se da će se uložiti dvije do tri milijarde kuna, a navodno se ubolo u te projekte tek nekih 300 milijuna. Tko je novce dobio, gotovo da nije moguće saznati, barem ne nekim regularnim putem. Zna se da je jedna velika poljoprivredna tvrtka dobila najviše tih novaca i napravila posao. Ali od navodnjavanja hrvatskih oranica u globalu, danas, 10 godina nakon NAPNAV-a - ništa.

A trebalo se navodnjavati u prvom naletu minimalno 35 tisuća hektara. I to je ništa spram gotovo 300 tisuća hektara koje je moguće navodnjavati, i to vrlo povoljno. Bilo je planirano da država pokriva manjim gospodarstvima 30 % troškova gradnje infrastrukture dovođenja vode do parcele, a onima malo većima i do polovice sredstava. Takva su primjerice gospodarstva s pet do 10 hektara zemljišta. Onim velikima koji bi navodnjavali više, pa primjerice 200 i više hektara, država bi dala i 80 % sredstava potrebna za ta ulaganja.

Kaže se da trošak takvog navodnjavanja po hektaru stoji 10 tisuća eura, što se isključivo odnosi na dovođenje vode do zemljišta. Dakle, ne i za sisteme za prskanje, navodnjavanje i raspodjeljivanje vode. Sada kada su poplave u pitanju, tek se šuti i ne spominje da svake godine za ovu stavku u proračunu ima sve manje novaca.