Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 04.04.2025. 09:00

HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava

Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako naša stručna javnost, akademska zajednica i politika neprestano koriste pogrešne podatke kada su u pitanju poljoprivredna zemljišta.

HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Foto: Renata Prusina
  • 13.440
  • 896
  • 1

Hrvatska ima krive poljoprivredne politike i strategije koje znatno utječu na nezavidan položaj ovog sektora, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

One su posebno vidljive kroz cijene hrane, povećanje uvoza, smanjenje proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Pogrešni podaci

Problemi su, ističu iz HUP-a, pogrešni podaci o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim proizvođačima na osnovu kojih se kroji autodestruktivna agrarna politika.

"Hrvatska stručna javnost, akademska zajednica i politika koriste podatak o 2,6-3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za proizvodnju i to većinom na temelju katastarskih podataka. Zbog neusklađenog stanja službenih evidencija sa stanjem na terenu, krivog načina evidentiranja i netočnih evidencija, dolazimo do netočnih podataka površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju“, ističe iz HUP-a.

Primjerice kažu, dok se tisuću hektara na Velebitu vodi kao poljoprivredno zemljište, iako u stvarnosti nijedan hektar nije pogodan, nasuprot tome, čestica od 500 hektara u Lici ili Dalmatinskoj zagori, gdje je tek deset hektara obradivo, statistički se prikazuje kao potpuno iskoristiva.

Te netočne evidencije u praksi vidimo na primjeru jedne općine koja u svojim i državnim statistikama ima podatak da ima na raspolaganju 11.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Nakon očitovanja državnih institucija prilikom izrade programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i zaštite okoliša, općina na raspolaganju za zakup ima 4.500 hektara, zajedno s kamenom, raslinjem i grmljem unutar čestica te nakon upisa u ARKOD i prihvatljivih 50% površina općina s početnih 11.000 hektara dolazi na manje od 3.000 hektara pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju.

Sve poljoprivredne i demografske mjere planirane za tu općinu s obzirom na pogrešan podatak o površinama postaju neprovedive, pišu.

Višak gospodarstava u odnosu na hektare

Navode da je u Hrvatskoj u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta - ARKOD upisano 1.160.287,39 hektara poljoprivrednog zemljišta i 164.629 poljoprivrednih gospodarstava (PG) što daje prosjek od 7,05 hektara korištenja zemljišta (poljoprivrednog posjeda) po PG. Postoji još oko 200.000 hektara zemljišta koje se koristi i nije upisano u ARKOD zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa i nemogućnosti upisa takvog zemljišta u evidenciju korištenja kao i 100.000 hektara zemljišta koje je obraslo i može se staviti u funkciju.

Navode, prema tim podacima procjene su da Hrvatska na raspolaganju ima maksimalno 1.500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za ovu proizvodnju.

"Kada bi RH željela doseći prosjek EU u korištenju poljoprivrednih površina, gdje je prema EUROSTAT-u prosječna veličina posjeda 17.4 hektara, na isti broj PG koliko ih ima sad morala bi imati na raspolaganju 2.864.545 hektara poljoprivrednog zemljišta. To je razlika od 1.704.257 hektara zemljišta koje u Hrvatskoj ne postoji", opisuju.

Dakle, kažu, ako želimo povećati veličinu posjeda sa zemljištem koje RH stvarno ima, na prosjek EU od 17,4 hektara po PG onda bismo trebali imati 66.683 gospodarstava što je za 97.946 PG manje nego što ih imamo sad. Iz točnih brojeva o površinama pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju zaključuju da dosadašnja politika povećanja broja PG bez dostupnog zemljišta u RH nije ispravna te da se sve buduće politike, zakoni i pravilnici moraju usredotočiti na one postojeće, najbolje primarne poljoprivredne proizvođače i na njihovo povećanje prinosa, produktivnosti, konkurentnosti i dugoročnu održivost.

Negativan utjecaj na proizvodnju

Dodaju i da pogrešni podaci u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu negativno utječu na proizvodnju, jer se temelje na pretpostavci da postoji milijun hektara slobodnog zemljišta, što nije točno, kažu. Pravilnik o bodovanju na natječaju za zakup državnog zemljišta nagrađuje socijalne, a ne proizvodne čimbenike, što dovodi do gubitka zemljišta od strane urednih proizvođača.

"Oduzimanjem zemljišta poljoprivrednicima koji su izgradili farme i strojeve, Zakon stvara nove probleme, smanjuje konkurentnost i produktivnost te bi trebao treba usmjeren na stvarne poljoprivrednike, štiteći postojeće gospodarske celine i povećavajući konkurentnost i proizvodnju", upozoravaju.

Zaključno kažu, postojeći Zakon je teško provediv jer općine i gradovi ne žele oduzimati zemlju pravim proizvođačima i znaju da je pogrešno napisan. Iz tog razloga je većina primorana ograničavati maksimalne površine na natječajima za zakup što dovodi do cijepanja formiranih zemljišnih cjelina te dugoročno uništava poljoprivrednu proizvodnju.

"Mora biti napisan za primarne poljoprivredne proizvođače. Ne smije dozvoljavati oduzimanje zemlje urednim proizvođačima, ne smije dozvoliti usitnjavanje gospodarskih cjelina stvaranih desetljećima, niti dozvoljavati stavljanje tog zemljišta na natječaje te mora biti fokusiran na povećanje prinosa, proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti na stvarnom, a ne virtualnom zemljištu", navode iz HUP-a .


Tagovi

HUP Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede ARKOD


Autor

Nikola Kučar

Više [+]

Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

OPG Petrović već deset godina uspješno uzgaja šparoge u Šaptinovcima pored Našica. Njihove proizvode možete kušati u brojnim restoranima i kupiti u trgovačkim centrima. U prosjeku, godišnje uberu oko 2 tone po hektaru, ovisno o vremenskim u... Više [+]