Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Državno zemljište
  • 11.06.2025. 09:40

HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje

Vizija održive i konkurentne domaće poljoprivrede nije utopija, već realna mogućnost, uz uvjet da država jasno odluči na čiju će stranu stati, naglašavaju iz HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje
Foto: Depositphotos/fotokostic
2.813
194
0

"Državna zemlja ne smije služiti kao izvor pasivne rente, već kao razvojni resurs", naglašavaju iz HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede te nude rješenje kako da se iz 'igre' izbace lovci na poticaje.

Hrvatska je, navode, danas među vodećim zemljama u Europskoj uniji po uvozu hrane po glavi stanovnika, dok više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta zjapi neobrađeno ili se obrađuju bez ikakvih prijava, fiskalnih računa, sanitarne i veterinarske kontrole te bez plaćanja poreza.

Značajan dio novca odlazi na administraciju, prekomjerno subvencioniranje neodrživih gospodarstava i tzv. "proizvodnju na papiru“. Ujedno, domaća poljoprivreda uglavnom izvozi sirovine, a uvozi gotove prehrambene proizvode s višom dodanom vrijednošću. Još je poraznije što su mnoge od tih sirovina proizvedene na državnom poljoprivrednom zemljištu, dakle zemljištu koje je u vlasništvu hrvatskih građana.

Cijenom zakupa do suzbijanja sive poljoprivrede

Kažu, samo u posljednjih deset godina, hrvatski građani su kroz razliku u cijeni zakupa zemljišta (između državnog i tržišnog) subvencionirali poljoprivredu s čak 200 –300 milijuna EUR. Država, kroz sustav potpora koji nije vezan uz proizvodnju i količine, te zakupnu cijenu državnog zemljišta koja je 3 – 5 puta niža od tržišne, omogućuje pozitivnu kalkulaciju izvoza primarnih sirovina, uključujući i trošak transporta te organizacije otkupa.

Predlažu stoga model u kojem se visina zakupa državnog zemljišta određuje na način da zakupci koji proizvode i prerađuju ili proizvode i predaju robu na preradu unutar određene kilometraže od zemljišta ili pod etiketama kao što su "Hrvatska kvaliteta“, "Izvorno hrvatsko“, "ZOI“, "ZOZP“, "Mlijeko s hrvatskih farmi“, "Proizvodi hrvatskog seljaka“, "Dokazana kvaliteta“ i druge hrvatske oznake - zadržavaju subvencioniranu cijenu.

"Svim ostalim zakupcima cijena zakupa povećava se tri puta. Pod preradom podrazumijevamo i vrstu proizvodnje stočarstvo", objašnjavaju iz HUP-a.

Isti model treba primijeniti i na zakupe privatnog zemljište, uz državnu subvenciju zakupa za one koji prerađuju ili predaju proizvode u skladu s ovim kriterijima. Prema njihovom izračunu, sa samo 40 milijuna EUR moguće je subvencionirati 200.000 hektara oranica s 200 EUR po hektaru.

Navode i da ukupna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 3 milijarde EUR, a procjene (i optimistične i konzervativne) govore da siva poljoprivreda zauzima minimalno 30% tog iznosa. Prema predloženom modelu na subvencioniranim površinama, drže da bi siva poljoprivreda bila gotovo nemoguća, a iznos uložen u subvencije višestruko bi se vratio.

"Dakle, lovcima na poticaje onemogućuje se trenutno pozitivna kalkulacija između cijene državne zemlje i primljenih potpora", naglašavaju.

Šansu dati onima koji rade po pravilima

Tom jednostavnom mjerom obuhvatilo bi se između 400.000 i 500.000 hektara najkvalitetnijeg državnog i privatnog zemljišta te stvorila snažna zemljišna i sirovinska osnova bez koje siguran i ubrzan rast domaće proizvodnje i prerade nije moguće ostvariti. Na koncu, ovime bi se napokon dala šansa onima koji rade po pravilima, a zbog postojećeg sustava sve teže opstaju.

Jer, ističu, mnoge hrvatske tvrtke, obiteljska gospodarstva i zadruge svakodnevno ulažu u modernizaciju, preradu i razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Od malih mljekara, sušionica mesa i voća, do značajnih investicija u prehrambenu industriju, svjedočimo stvarnom otporu sustavu koji ih često ne prepoznaje.

"Ti primjeri pokazuju da vizija održive i konkurentne domaće poljoprivrede nije utopija, već realna mogućnost – uz uvjet da država jasno odluči na čiju će stranu stati. Zemlja, znanje i motivirani ljudi postoje. No bez jasne promjene prioriteta, domaći proizvod ostat će rezultat dobre volje pojedinaca umjesto ozbiljne nacionalne strategije", podcrtavaju iz udruge poslodavaca.

Siva poljoprivreda bi bila gotovo nemoguća, a iznos uložen u subvencije višestruko bi se vratio.

Podsjećaju pritom i da je prošlo gotovo 12 godina otkako je Hrvatska postala članica Europske unije i otvorila vrata milijardama eura potpora za svoju poljoprivredu. Stotine milijuna eura godišnje slijevaju se iz državnog i europskog proračuna u sektor koji bi trebao hraniti naciju, razvijati poljoprivredu i prehrambenu industriju te unaprjeđivati ruralni prostor. Samo u 2024. godini potpore za poljoprivredu iznosile su više od 400 milijuna EUR, što ne uključuje subvencije županija, gradova, općina, porezne olakšice ili subvencije za zemljište.

Domaćoj sirovini domaća ambalaža

To znači, kažu, da je u prošloj godini svaki građanin podupirao poljoprivredu s oko 110 EUR. Za primjer, to je vrijednost koju svaki građanin potroši na kupovinu jaja u tri godine.

Ipak, unatoč ovako složenoj i često obeshrabrujućoj slici nije sve crno, a HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede želi konstruktivnim prijedlozima pokrenuti pozitivne promjene u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Stoga su predložili navedeni model upravljanja državnim i privatnim poljoprivrednim zemljištem, koji će dovesti do: povećanja konkurentnosti domaće poljoprivredne industrije, veće sigurnosti opskrbe prerađivačke industrije, veće otpornosti prehrambenog sustava, manje ovisnosti o uvozu i globalnim lancima opskrbe, povećanja potrošnje domaćih proizvoda, bolje sljedivosti i kontrole kvalitete, znatnog smanjenja sive poljoprivrede, znatnog smanjenja podzakupa državne zemlje, smanjenja logističkih troškova i ekološkog otiska te brže obrade i manje otpada.

Zaključuje, omogućimo domaćoj sirovini, domaću ambalažu.


Tagovi

HUP Državno zemljište Cijena zakupa Lovci na poticaje Siva poljoprivreda


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovaj samohodni malčer AMD R80 na sajmu u Novom Sadu nudi tvrtka Agrostandard po cijeni od 3000EUR-a + PDV. Radnog zahvata 80cm snage 12 konja #NovosadskiSajam