Hrvoje Bujas: Država treba poljoprivrednicima smanjiti namete i porez na dohodak

Krajem ožujka, tadašnja inicijativa, a danas udruga "Glas poduzetnika", predložila je osnivanje kriznog stožera za gospodarstvo. Vlada ga nikada nije osnovala, no to nije obeshrabrilo udrugu u cilju da konkretnim prijedlozima nužnih i hitnih ekonomskih mjera i reformi upućenih Vladi i državnim institucijama, pokuša ubrzati ekonomski oporavak cijelog društva te izgraditi zdrave temelje za Hrvatsku 2.0, kako ju nazivaju.

Koja je uloga poljoprivrede u najavljenim mjerama, koji je njezin značaj, koliko može doprinijeti poljoprivrednik, što možemo naučiti u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom, u razgovoru za Agroklub rekao nam je Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika. 

Postavili ste četiri postulata za mjere promjene. Kako se u te okvire uklapaju poljoprivredni proizvođači? 

Svi se uklapaju u četiri postulata, neovisno u kojoj su djelatnosti. Oni su temelj za donošenje zakona, pravilnika... To znači i stavljanje državne imovine u fukciju, poticanje rada s manjim porezom na dohodak. U poljoprivredi je nužan prelazak na online prodaju, bez posrednika koliko je god to moguće, uz samodostatnost kao cilj. Što više novca ostane onima koji su ga zaradili, to bolje za sve. I na kraju, neefikasno pravosuđe mora profunkcionirati, a u gospodarskom kontekstu to znači da naplata PDV-a ide po naplati fakture, a ne kao sada, prvo PDV državi.

Hrvoje Bujas: Veliki investicijski ciklus bi se mogao dogoditi baš u poljoprivredi

Koliko je poljoprivreda danas važna u Hrvatskoj? Pridajemo li joj dovoljno pažnje? 

Vjerujem da poljoprivrednici shvaćaju da je tržište mjerilo te da će naći model direktnog plasmana proizvoda. Da će i ulagati u svoju vlastitu edukaciju i modernizaciju proizvodnje, kao i diverzifikaciju, jer sve počinje od njih. Sada, u ovom momentu je možda najveća šansa baš za poljoprivredu - za povećanje proizvodnje hrane, modernizaciju, edukaciju... U svakom slučaju, jedan veliki investicijski ciklus bi se mogao dogoditi baš u poljoprivredi, ali onoj 21. stoljeća i poljoprivrednici, stari ili novi tu šansu mogu i moraju zgrabiti. Netko tko je do jučer imao restoran, možda će sutra biti poljoprivrednik. 

Javljaju li vam se poduzetnici iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, nosici OPG-ova? Jesu li prepoznali važnost vaših zahtjeva? Na koji način oni mogu pomoći i kako udruga njima može pomoći?

Naravno da se javljaju, ali prvo svatko mora pomoći sebi. Na Udruzi je da s vremenom i snagom stvori jasna "pravila igre", a ne da je država jednima majka, a drugima maćeha. Ostalo rješava tržište. Uostalom, jedan od naših Odbora u UGO-u će baš biti Odbor za poljoprivredu. Zato pozivam poljoprivrednike da nam se priključe (učlaniti se možete ovdje, op.a.). Treba nam svaka pomoć. Radimo volonterski, nemamo članarinu, jedini način financiranja bit će donacije. 

Tražiti direktan put do kupca

Ograničenja koja Vlada planira nametnutni u ugostiteljskim objektima ovih su dana u središtu zanimanja Udruge. Posebno vas je uzrujalo ponašanje inspektora u restoranima proteklog vikenda. Koliko je važna percepcija ugostiteljskog sektora kao važnog dijela lanca gospodarstva jedne zemlje? 

Svaki segment i svaka djelatnost nam je jednako važna. Ne radimo razlike među poduzetnicima i obrtnicima u kontekstu djeatnosti, već uvijek reagiramo na nepravedno i nepošteno postupanje države, pogotovo u današnjim okolnostima te dajemo konkretne prijedloge u interesu svih. 

Ako se ograničimo na poljoprivredu kao jednu granu gospodarstva, koliko smo svjesni da je farmer između ostaloga ovisan i o ugostiteljstvu, posebno proizvođači vrhunskih proizvoda (čija je potrošnja smanjena zbog pandemije).

Svima nam je jasno da su se pravila igre na tržištu znatno promijenila te da se moramo prilagoditi jednom novom, nazovimo ga korona tržištu, u očekivanju pronalaska lijeka.

Naši OPG-ovci (pogotovo vrhunski) će isto tako morati naći novi, direktan put do kupaca, prilagoditi se, a koliko vidim, već je sada dostupno dosta online platformi. 

Država mora prestati s "bacanjem" sredstava

Jučer sam razgovarala s poljoprivrednicom iz Vrgorca, kaže kako je ovo prva godina da beru jagode i ne brinu hoće li ih moći prodati jer, uvoznih nema, visoku cijenu drže duže nego ikad. Slično očekuju i za druge proizvode. Zaključila je riječima: "Ovo bi mogla biti godina hrvatskog seljaka." Što možemo i trebamo naučiti od ove krize?

Zasigurno ne da je zatvaranje tržista rješenje, jer držimo da - nije, kao što nije niti rješenje da građani RH plaćaju skuplje proizvode i usluge, a to bi bio rezultat takve loše politike. Iz ove krize moramo izvući pouke, ali ne krive. Jedna koja se iskristalizirala je prodaja online, jer tu praktički naš OPG nema konkurenciju, prodaje svoje i prodaje svježe pa onda cijena nije jedino mjerilo. 

Modernizirajmo našu poljoprivrednu proizvodnju, digitalizirajmo je, ulazimo u ono što donosi jasan povrat. Država treba prestati s "bacanjem" sredstava, a svakako rasteretiti porezno sve one koji žele investirati u agrar, smanjiti svim poljoprivrednicima namete i porez na dohodak te preko banaka omogućiti iznimno povoljne kredite, kao i daljnje poticanje EU sredstvima. 

Poljoprivreda je naša šansa, no moramo imati moderni, digitalizirani, organizirani agrar - tržišno orijentirani, koji može izvoziti svoje proizvode, koji je konkurentan. 

Četiri postulata za Hrvatsku 2.0

Država treba poticati rad! #VišeRada 
Država nema što tražiti od tebe papir koji ti je dala! #Digitalizacija
Država treba uzimati manje! #ManjiPorezi 
Država se naplaćuje zadnja! #VišePravde