Hrvatskoj manje europskog novca u sljedećem razdoblju - uskraćeni smo za više od 3%

Novoutemeljena Akademija poljoprivrednih znanosti jedan je od pokretača znanstveno-stručnog skupa održanog na Agronomskom fakultetu, a na kojem se raspravljalo o razvoju hrvatske poljoprivrede u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. godine. Od ukupno 365 milijardi eura koliko je predviđeno za 27 zemalja članica, Hrvatska bi trebala dobiti 4,034.5 milijardi eura izraženo u cijenama iz 2018.

"Po takvom prijedlogu Komisije, Hrvatska bi u odnosu na prethodno razdoblje trebala ostati uskraćena za 3,9 posto, a na razini ukupnog ruralnog razvoja za nešto manje od tri posto ukupnih sredstava što je neprihvatljivo i to je nešto o ćemu ćemo raspravljati kako s Europskom komisijom, tako i s Vijećem Europe", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je skupu nazočio kao izaslanik premijera Plenkovića. "Hrvatska ne podržava smanjenje proračuna u oba stupa zajedničke poljoprivrede, kako u izravnim plaćanjima poljoprivrednicima tako i u ruralnom razvoju", rekao je Majdak.

Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je generacijska obnova

U sklopu priprema za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU Vlada je donijela niz zakona, a neki od njih su još u pripremi. „Kao najvažniji bih istaknuo Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao temelj hrvatske poljoprivrede i zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi čiji cilj je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom".

U saborsku proceduru otišao je i Zakon o hrvatskoj poljoprivrednoj komori prema kojem je cilj stvoriti pravni okvir komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika: "Prema novom zakonu će svi poljoprivrednici korisnici potpora morati biti članovi komore. Na taj način izbjegavamo dvostruko članstvo i potičemo na razvoj ove komore i ona će moći bolje pomoći poljoprivrednicima u rješavanju njihovih problema", rekao je Majdak.

Pred Vladom je i konačno donošenje Zakona o poljoprivredi koji uskoro ide u prvo čitanje u Hrvatski sabor i koga treba prilagoditi izazovima koje pruža zajednička poljoprivredna politika EU. Na skupu se moglo čuti kako je Hrvatska 31.12. 2017 imala oko 165 tisuća upisanih poljoprivrednih gospodarstava što je povećanje od 11 posto u odnosu na dvije godine ranije. "Sve je više mlađih nositelja OPG-a, ali je još uvijek veliki broj onih koji su stariji od 65 godina što znači da je hrvatskoj poljoprivredi potrebna generacijska obnova."

Ramona Franić: U nesuglasju smo s ciljevima ZPP EU

Prof dr. Sc. Ramona Franić govorila je o izazovima nove ZPP Europske unije za hrvatsku poljoprivredu.

"Ciljevi domaće poljoprivredne politike u nesuglasju su s ciljevima ZPP EU, pa agrarno-političke mjere i instrumenti ZPP ne omogućavaju realizaciju domaćih, već europskih ciljeva", rekla je Franić te dodala: "Dosadašnja politika potpore dohotku je krivo interpretirana kao politika poticaja proizvodnji i zbog toga nije mogla ostvariti ciljeve domaće poljoprivredne politike, a dodatno je realizacija ciljeva onemogućena slabim ili nikavim nadzorom kontrole subvencija."

Na skupu je zaključeno kako je suština neuspjeha naše poljoprivrede u nerazumijevanju konteksta onih koji donose agrarno-političke odluke kao i u nedostatku pravog i jasnog cilja. Gospodarske i sve druge okolnosti oko nas su se jako promijenile, a naši donositelji odluka uporno nastavljaju prema starom.