Pretraga tekstova
Od ukupno 365 milijardi eura koliko je predviđeno za 27 zemalja članica, Hrvatska bi trebala dobiti 4,034.5 milijardi eura izraženo u cijenama iz 2018.
Novoutemeljena Akademija poljoprivrednih znanosti jedan je od pokretača znanstveno-stručnog skupa održanog na Agronomskom fakultetu, a na kojem se raspravljalo o razvoju hrvatske poljoprivrede u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. godine. Od ukupno 365 milijardi eura koliko je predviđeno za 27 zemalja članica, Hrvatska bi trebala dobiti 4,034.5 milijardi eura izraženo u cijenama iz 2018.
"Po takvom prijedlogu Komisije, Hrvatska bi u odnosu na prethodno razdoblje trebala ostati uskraćena za 3,9 posto, a na razini ukupnog ruralnog razvoja za nešto manje od tri posto ukupnih sredstava što je neprihvatljivo i to je nešto o ćemu ćemo raspravljati kako s Europskom komisijom, tako i s Vijećem Europe", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je skupu nazočio kao izaslanik premijera Plenkovića. "Hrvatska ne podržava smanjenje proračuna u oba stupa zajedničke poljoprivrede, kako u izravnim plaćanjima poljoprivrednicima tako i u ruralnom razvoju", rekao je Majdak.
U sklopu priprema za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU Vlada je donijela niz zakona, a neki od njih su još u pripremi. „Kao najvažniji bih istaknuo Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao temelj hrvatske poljoprivrede i zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi čiji cilj je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom".
U saborsku proceduru otišao je i Zakon o hrvatskoj poljoprivrednoj komori prema kojem je cilj stvoriti pravni okvir komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika: "Prema novom zakonu će svi poljoprivrednici korisnici potpora morati biti članovi komore. Na taj način izbjegavamo dvostruko članstvo i potičemo na razvoj ove komore i ona će moći bolje pomoći poljoprivrednicima u rješavanju njihovih problema", rekao je Majdak.
Pred Vladom je i konačno donošenje Zakona o poljoprivredi koji uskoro ide u prvo čitanje u Hrvatski sabor i koga treba prilagoditi izazovima koje pruža zajednička poljoprivredna politika EU. Na skupu se moglo čuti kako je Hrvatska 31.12. 2017 imala oko 165 tisuća upisanih poljoprivrednih gospodarstava što je povećanje od 11 posto u odnosu na dvije godine ranije. "Sve je više mlađih nositelja OPG-a, ali je još uvijek veliki broj onih koji su stariji od 65 godina što znači da je hrvatskoj poljoprivredi potrebna generacijska obnova."
Prof dr. Sc. Ramona Franić govorila je o izazovima nove ZPP Europske unije za hrvatsku poljoprivredu.
"Ciljevi domaće poljoprivredne politike u nesuglasju su s ciljevima ZPP EU, pa agrarno-političke mjere i instrumenti ZPP ne omogućavaju realizaciju domaćih, već europskih ciljeva", rekla je Franić te dodala: "Dosadašnja politika potpore dohotku je krivo interpretirana kao politika poticaja proizvodnji i zbog toga nije mogla ostvariti ciljeve domaće poljoprivredne politike, a dodatno je realizacija ciljeva onemogućena slabim ili nikavim nadzorom kontrole subvencija."
Na skupu je zaključeno kako je suština neuspjeha naše poljoprivrede u nerazumijevanju konteksta onih koji donose agrarno-političke odluke kao i u nedostatku pravog i jasnog cilja. Gospodarske i sve druge okolnosti oko nas su se jako promijenile, a naši donositelji odluka uporno nastavljaju prema starom.
Tagovi
Akademija poljoprivrednih znanosti Tugomir Majdak Ramona Franić Nesuglasje Hrvatska poljoprivreda
Autorica
Više [+]
Novinar u duši, ekonomist po struci. Sa 14-godišnjim iskustvom u uredništvu Zadarskog i Novog Lista, Ivana nam donosi zanimljive i dinamične priče, ali i informacije koje pomažu unapređenju sela i poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/