Pretraga tekstova
Prvi puta proglašena su područja važna za očuvanje morskih ptica iz roda cjevonosnica - gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea)
Udruga Biom, zajedno s udrugom Sunce iz Splita, Parkom prirode Lastovsko otočje i organizacijom BirdLife Malta, u sklopu europskog projekta LIFE Artina utvrdila je područja važna za očuvanje ugroženih vrsta morskih ptica cjevonosnica gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea), te su predložili proglašenje zaštite tih područja.
Sada se to, ističu, konačno dogodilo i Hrvatska je usvajanjem nove Uredbe o ekološkoj mreži na sjednici Vlade RH 5. lipnja 2025. proširila ekološku mrežu Natura 2000 i na morsko područje te je proglasila svoja prva područja važna za očuvanje ptica - isključivo na moru.
Morske ptice danas se smatraju najugroženijom grupom ptica - više od 30 % njihovih vrsta ugroženo je na globalnoj razini prema kriterijima IUCN-a (International Union for Protection of Nature), te je gotovo pola njihovih populacija u opadanju, poručuju iz Udruge Biom. Razlozi za to su mnogi, od smanjenja kvalitete staništa za gniježđenje, utjecaja invazivnih vrsta sisavaca koji im jedu jaja i ptiće, do klimatskih promjena, smanjenja dostupnosti hrane i stradavanja u ribolovnim alatima.
Pomoću sustavnih terenskih obilazaka i korištenjem GPS odašiljača postavljenih na ptice u svrhu njihova praćenja, u okviru projekta LIFE Artina u kojem je Udruga Biom partnerski surađivala s Udrugom za prirodu okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita i organizacijom BirdLife Malta, te Javnom ustanovom Park prirode Lastovsko otočje na čijem se području provodilo istraživanje, kartirana su kretanja tih ptica i utvrđena područja na moru važna za njihovo očuvanje (POP).
"Pritom treba napomenuti da su Uredbom u mrežu uvrštena samo dva nova takva područja - Lastovski kanal i Sjeverni Jadran, dok tri druga nova područja, Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Istočnomljetski kanal i proširenje dvaju postojećih; Lastovsko otočje i Pučinski otoci nisu uvršteni u ekološku mrežu", poručuju. Dodaju kako Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ta područja nije obuhvatilo iako su po znanstvenim kriterijima i ona ključna, uz obrazloženje da proglašenje tih područja zahtjeva dodatnu intenzivnu prethodnu komunikaciju s dionicima.
Ako vam je šuma unutar zaštićenog područja imate pravo na kompenzaciju
"Što se tiče područja na moru obuhvaćenih ekološkom mrežom, nadamo se da će u skoroj budućnosti za njih biti usvojene i konkretne mjere očuvanja predožene projektom, kao što su izmjene u načinu provedbe ribolova te ograničenja određenih ljudskih aktivnosti unutar tih područja", ističu te smatraju da, kad se to dogodi, u pravom će smislu zaživjeti zaštita naših najugroženijih morskih ptica na pučini.
"Nadamo se da će Hrvatska nastaviti ovim tempom, osobito kad je riječ o ispunjavanju obveze proglašenja 10 % mora pod strogom zaštitom", istaknula je voditeljica projekta LIFE Artina, Zrinka Jakl iz udruge Sunce.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Udruga Biom Morske ptice Gregula Kaukal Zaštita Ugroženo
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić