Hrvatska poljoprivreda u EU ima perspektivu

Predsjednica Zajedničkog parlamentarnog odbora RH-EU Marija Pejčinović Burić, nedavno je gostujući u Virovitici, u izlaganju o Hrvatskoj kao 28. članici Europske unije istaknula da će koristi od ulaska Hrvatske u asocijaciju imati poljoprivredni proizvođači. Navela je pritom neke ispregovarane detalje u proizvodnji hrane.

U pregovorima o članstvu Hrvatske u EU sačuvana su izravna ulaganja (poticaji) u poljoprivrednoj proizvodnji u približnoj vrijednosti 373 milijuna eura. Da nije ispregovarana mogućnost sufinanciranja iz nacionalnog proračuna, poljoprivredni proizvođači koji koriste poticaje bili bi u manjku. Zahvaljujući rezultatima pregovora, poticaji će ostati isti, a kod nekih kultura i veći. Obvezna je prilagodba do 2018. godine, ali ona neće biti vezana uz ono što se proizvodi, što znači da neće biti ograničenja proizvodnje. Uvjet je da se zemlja obrađuje, a proizvodnja će biti stvar svakog pojedinca.

Za vinski sektor dogovoreno je 10,8 milijuna eura. Još uvijek je zabranjena sadnja novih vinograda (ali je dopušteno obnavljanje starih), a od 2014. godine ta zabrana potpuno se ukida.

Kvota za proizvodnju mlijeka je 750 milijuna litara, što je veća količina od one koju Hrvatska može proizvesti, a od 30. travnja 2014. i ta se kvota ukida.

Sadašnjih 180.000 tona šećera povećava se na 192.877, ali je upitna dugoročna politika subvencija proizvodnje šećera. Sedam godina bit će zabranjena prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, a još tri godine bit će odobrene ako Hrvatska dokaže da je to od nacionalnog interesa i da takva prodaja stvara probleme na tržištu.

Za razvoj ruralnih područja Hrvatska će moći koristiti 300 milijuna eura (za farme, hladnjače, ceste, škole, kanalizaciju i sl.).

Autor: Petar ŽARKOVIĆ