Pretraga tekstova
Približavanje Europskoj uniji unosi novosti i na police u trgovinama
Približavanje Hrvatske Europskoj uniji sve više utječe i na sitnice u našim svakodnevnim životima, a među te sitnice sve se češće ubraja i mijenjanje naziva pojedinih proizvoda pod utjecajem europskih regulativa.
Mliječna industrija Dukat već neko vrijeme reklamira svoj jogurt »bioAktiv« kao »bAktiv« poručujući kupcima da su promijenili naziv zbog europskih standarda. Ti europski standardi zapravo su direktive EU-a koje je Hrvatska, u procesu usklađivanja, ugradila i u svoje zakonodavstvo. Potvrđuju to i u Dukatu.
- Razlog promjene naziva proizvoda su propisi Europske unije čvrsto ugrađeni u domaće zakonodavstvo, odnosno Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane te Pravilnik o deklaraciji i označavanju ekoloških proizvoda. Spomenutim Pravilnicima regulirano je kako prefiks »bio« mogu nositi samo proizvodi dobiveni iz organskog odnosno biološkog uzgoja. U slučaju mliječne industrije to bi podrazumijevalo mlijeko proizvedeno na certificiranim farmama, odnosno mlijeko dobiveno iz certificiranog organskog, odnosno »bio« uzgoja«, pojašnjavaju u toj kompaniji. Dodaju i kako su njihovi proizvodi proizvedeni »od domaćeg mlijeka najbolje tzv. EU kvalitete, ali ne i mlijeka iz certificirane organske proizvodnje«, pa su - kako potrošače ne bi dovodili u zabludu - jogurtu promijenili ime.
No, jogurt nije jedini proizvod koji zbog EU-a mora biti preimenovan. Na popisu će se uskoro naći i feta sir, što su nam potvrdili i u Ministarstvu poljoprivrede. Grčka se uspjela izboriti da naziv »feta« dobije zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla. Unatoč prigovorima pojedinih zemalja članica EU-a, koje su tvrdile da je naziv »feta« generički i stoga ne može biti zaštićen na taj način, Europski sud presudio je u korist Grčke. Prema tumačenju Suda, i u drugim zemljama članicama feta se uobičajeno trži i reklamira s etiketama koje podsjećaju na grčku tradiciju, a i potrošači u tim zemljama članicama percipiraju fetu kao sir povezan s Grčkom, čak i ako je proizveden u drugoj zemlji članici. Zbog toga »feta« ne može biti općenit naziv za sir.
Zbog svega toga, u Dukatu već razmišljaju o promjeni imena tog sira, ističući da će naziv »feta« iz naziva njihovih sireva (Bjelovarske fete i Salakis fete) u dogledno vrijeme biti izostavljen, odnosno zamijenjen drugim nazivom sukladno legislativi EU-a.
Približavanje Hrvatske članstvu u EU moglo bi utjecati i na nazive domaćeg brandyja te domaćeg ruma. Ta dva proizvoda po svojoj recepturi ne odgovaraju onome što EU propisuje kao »brandy« i »rum«. Hrvatska je za njih tražila odgodu primjene europskih pravila od sedam godina od dana ulaska u EU.
Ukoliko odgoda ne bude odobrena, ti će proizvodi ili morati promijeniti recepturu ili se početi prodavati pod drugim nazivom. Zasad se ne zna kakva je sudbina tog zahtjeva, jer su, prema tvrdnjama naših sugovornika, tek počele tehničke konzultacije o zatraženim odgodama u poglavlju poljoprivreda.
U Vindiji, pak, nismo dobili izravan odgovor na pitanje što namjeravaju sa svojim sirevima Ovis Feta i Fetaca. Kazali su nam tek da će se ta tvrtka »svakako pridržavati europske zakonske regulative«, ali da još nisu dobili »nikakav službeni naputak od nadležnih institucija« vezano uz spomenute sireve.
Autor: Irena FRLAN
Izvori
Tagovi
EU regulativa Pravilnik Certifikat Ekološki proizvodi Dukat Vindija EU standard
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !