Pretraga tekstova
U Hrvatskoj je 169.000 upisanih poljoprivrednih gospodarstava, a samo 10 posto od navedenog broja, su vlasnici koji su mlađi od 40 godina i koji su svrstani u definiciju mladi.
Statistika kazuje kako je prosjek godina nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj 56 godina. Taj podatak se mogao nedavno čuti u Virovitici gdje se je pričalo o mladima u poljoprivredi, njihovim mogućnostima. U Virovitičko-podravskoj županiji, poljoprivreda je jedna od najznačajnijih grana, no kako privući mlade, da "ostanu na zemlji", nastave tradiciju.
Inače, u Hrvatskoj je 169.000 upisanih poljoprivrednih gospodarstava, a samo 10% od navedenog broja, su vlasnici koji su mlađi od 40 godina i koji su svrstani u definiciju "mladi".
Prema riječima zamjenika ministra poljoprivrede Tugomira Majdaka, resorno ministarstvo će poticajnim mjerama usmjeravati potporu da mladi članovi poljoprivrednih gospodarstava (u Hrvatskoj ih ima 26.000), u budućnosti postanu nositelji svojih gospodarstava i pritom od Ministarstva poljoprivrede ostvare mogućnost korištenja poticajnih mjera.
Naime, spremaju se izmjene Programa ruralnog razvoja, poboljšanje kriterija za Mjeru 6.1., kako bi mladi poljoprivrednici mogli realizirati svoje investicije do 50 tisuća eura, uz potporu ministarstva poljoprivrede. Uz pomoć pri investicijama, ulaganje u znanje, educiranje, jedan je od najvažnijih aspekata pomoći u poljoprivredi za mlade, kako bi oni bili kvalificirani za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
I poljoprivredna populacija EU-28 stari. Na primjer, 2010. je samo 7,5% farmera u ovim zemljama bilo mlađe od 35, dok je 53% njih bilo starije od 55 godina i 30% iznad 65. Primjerice, Hrvatska je imala 9.600 mladih poljoprivrednika ispod 35, 28.020 njih starosti između 35 i 44 godine, te 58.429 poljoprivrednika između 45 i 54 godine. Čak 63.570 poljoprivrednika u Hrvatskoj prema tim statistikama bilo je starosti od 55 do 64, a 73.670 njih iznad 64 godine!
Foto: pp76/bigstockphoto.com
Tagovi
Virovitičko-podravska županija Statistika Poljoprivrednici Mladi Starost
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !