Grmljavinski pljusak ne postoji - kako uspješno izvještavati o vremenskim prilikama u agraru?

O tome kako uspješno izvještavati o klimatskim promjenama u agraru razgovaralo se na radionici u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), a koja je održana u petak, 14. lipnja na imanju OPG Stipino u Čemincu, u Baranji.

"Vjerujem da ćemo svi kući otići s više informacija o klimi i vremenu", rekao je u uvodno Vedran Stapić, predsjednik DANH-a i dodao da će kolege iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ukazati na bolje komuniciranje tema iz domene meteorologije i klimatskih promjena. "Ova inicijativa održava se pod pokroviteljstvom Nacionalne ruralne mreže čiji smo ponosni članovi, a s ciljem osnaživanja domaće medijske scene i boljeg informiranja proizvođača".

Grmljavinsko nevrijeme ne postoji?

Kaže li se oborina ili padalina, što je ispravnije? Kako točno reći da su visoke ili niske vrijednosti temperature, je li vjetar snažan ili jak, postoji li grmljavinsko nevrijeme, dolazi li naoblaka ili oblaci, što znači cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva prema Pariškom dogovoru? Je li poljoprivreda ili promet najveći unositelj ugljičnog dioksida u atmosferu, samo su neka od brojnih tema koje je iznijela Petra Sviličić, mag.phys.geophys., voditeljica Odjela za agrometeorološka istraživanja službe za agrometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Pa smo tako saznali da je pravilno koristiti izraz oborina (umjesto padavina ili padalina) kao i da je pogrešno koristiti riječ temperatura u množini. Grmljavinsko nevrijeme ne postoji nego je nevrijeme praćeno grmljavinom, a i naoblaka ne može dolaziti nego - pristižu oblaci.

Postoji želja za većom suradnjom novinara i struke

"Klimatske promjene su tu, u svim granama gospodarstva, a mi se trebamo prilagoditi. U tome će zasigurno pomoći bolja komunikacija među strukama te povećati kvalitetu i svrhu novinarskog sadržaja", zaključila je Sviličić.

Dugogodišnja novinarka Blanka Kufner istaknula je značaj meteorološke struke, ali i vještine novinara i urednika.

"Naučila sam danas da je potrebna veća suradnja između novinara i struke, ta želja postoji", ali ju je nužno podići na višu razinu. Čitatelji su, dodaje, sve manje fokusirani, čitaju se kraće forme te je potrebno tražiti načine kako uspješno komunicirati, prenijeti informacije.

"Naravno da su poljoprivrednici svjesni klimatskih promjena, oni su svjesni da strateški plan ne može pokriti troškove koje od početka traže", rekla je Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore dodajući da očekuju dostatna sredstva koja će pokriti troškove prevencije i priprema za situacije koje dolaze, kao i rizike koji su pred njima.

Već su sada, kaže Radić, krenuli pregovori o novom razdoblju i inicijative idu u smjeru da se ukine potpora po hektaru te da se gleda rezultat onoga što poljoprivrednik doprinosi pa ga se nagradi kroz potpore.

"Vidjet ćemo što će novo razdoblje donijeti, sad je pravo vrijeme sudjelovati u raspravama, uključiti se što više, posebno novi zastupnici u Europskom parlamentu koji bi trebali ući u Odbor za poljoprivredu, sudjelovati te nas pravovremeno informirati te zajedno s nama predlagati interese poljoprivrednika kako bi njima bilo lakše i izdrživije podnijeti sve ove pritiske", zaključila je.

Voćarstvo na izdisajima?

Domaćin ove radionice poljoprivrednik Stjepan Dumančić rekao je da on do informacija najviše dolazi preko Agrokluba. "O klimatskim promjenama ne mislim ništa dobro. Ne znam što će biti s našom djecom".

Otkriva nam kako je njihova daljnja proizvodnja voća dovedena u pitanje zbog nerentabilnosti, te da je prije dvije godine s obitelji odlučio uložiti u ruralni turizam. Investirali su u bazen, ribnjak, jacuzzi i druge sadržaje na ovom imanju u Baranji.

"Država treba sačuvati ljude od propasti jer smatram da je poljoprivreda, pogotovo voćarstvo, na izdisajima".

Pogledajte video prilog s radionice DANH-a: