Gospa čuva selo, polje i obitelj

Velika Gospa, koja se slavi 15. kolovoza, jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a posvećen je uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo.

Naime, prema vjeri Katoličke Crkve, kako opisuje stranica vjeraidjela, na kraju svog zemaljskog života Marija je tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu. To znači da nije prošla raspadanje tijela u grobu, nego ju je Bog odmah primio k sebi.

Ujedno, Velika Gospa je najstariji i najpoznatiji marijanski blagdan koji je nastao u Jeruzalemu. Prvi spomen o njemu nalazi se u apokrifnom spisu De transitu Mariae (skraćeno Transitus) s prijelaza iz 4. u 5. st.

Pojednostavljeno, slavi se 15. kolovoza jer je još u 6. stoljeću bizantski car Mauricije odredio taj datum za spomen na Marijino “usnuće” (smrt i prijelaz k Bogu). Kad je običaj došao u Rim u 7. stoljeću, Crkva je zadržala isti datum.

Dan hodočašća u marijanska svetišta i državni blagdan

Uz to, taj je dan u starom Rimu već bio državni blagdan odmora usred ljeta (feriae Augusti), pa je ljudima bilo prirodno tada slaviti i novi, kršćanski blagdan. Na koncu, papa Pio XII. proglasio je 1950. godine dogmu (istinu vjere) Munificentissimus Deus, kojom je službeno potvrđeno da je Marija na kraju života uznesena u nebo.

U Hrvatskoj i drugim katoličkim zemljama, Velika Gospa je dan hodočašća u marijanska svetišta, državni blagdan i neradni dan kojim se slavi njezina čistoća i vjernost te nada kršćana u uskrsnuće tijela i život vječni.

U hrvatskoj tradiciji uz njega se veže puno narodnih vjerovanja i običaja. Označava kraj ljeta i radova odnosno smatra se prijelomnim datumom: “od Velike Gospe nema više kupanja u rijekama/moru” jer “voda postaje hladna” i “okreće se na jesen”.

Početak je berbe grožđa i plodova te se u nekim krajevima vjerovalo da se grožđe ne smije brati prije jer ga Gospa “blagoslovi” tek tada. Na Gospu se ne radi, govorili su, osim najnužnijeg - hranjenje stoke, jer bi inače, vjerovalo se, mogla “kazniti” usjev ili stoku.

U narodu je često povezana s majčinskom zaštitom jer “Gospa čuva selo, polje i obitelj”, stoga se u procesijama nose kipovi ili slike Gospe i prolazilo se kroz polja radi blagoslova.

'Bura o Gospojini - zima puna snijega'

Vjeruje se da će hodočašće na ovaj dan donijeti poseban Božji i Marijin blagoslov, osobito bolesnima i trudnicama.

I pučke izreke vezane su uz Isusovu majku pa kažu kakvo je vrijeme na Veliku Gospu, takva će biti i jesen: “Ako je sunce na Gospu, bit će topla jesen”, "Bura (oluja) o Gospojini – zima puna snijega".

Koliko ju hrvatski vjernici štuju govori i činjenica da imamo gotovo stotinu marijanskih svetišta među kojima su najpoznatija Marija Bistrica – Majka Božja Bistrička, Sinj – Gospa Sinjska, Trsat – Gospa Trsatska, Aljmaš – Gospa od Utočišta.

Važno je spomenuti i da se Marijin rođendan slavi 8. rujna odnosno na blagdan poznat kao Mala Gospa.