Pretraga tekstova
DRUGI DAN AGROGLASOVOG MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG SKUPA, ŽELJKO MAVROVIĆ:
I drugog dana međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša" koji se, u organizaciji Agroglasa - dvotjednika za poljoprivredu, proizvodnju hrane, selo i ljubitelje životinja - održava u hotelu Lav u Vukovaru, održano je niz predavanja koja za cilj imaju upoznati javnost s mogućnostima poljoprivredne proizvodnje koja ne utječe štetno na okoliš. Osim najpriznatijih znanstvenika iz zemlje i inozemstva, predavanje je održao i najpoznatiji hrvatski seljak, Željko Mavrović, predsjednik najbrojnije seljačke stranke - Hrvatskog seljačkog saveza.
Mavrović je najviše govorio o ekološkoj proizvodnji, a dotaknuo se i GMO-a, iako je odmah na početku rekao da ovaj put neće govoriti o GMO-u jer ta tema ne zaslužuje da se uopće spominje.
- Hrvatska ima goleme prednosti i potencijale za razvoj ekološke proizvodnje, što svakako moramo iskoristiti. Svjesni smo da nije moguće preko noći sve konvencionalne proizvođače pretvoriti u ekološke, ali smatram da je krajnje vrijeme da se o tome počne ozbiljnije govoriti. Kad je riječ o GMO-u, smatram da je to bomba koja može eksplodirati i o njemu ne treba ni govoriti. GMO je, prema najnovijim istraživanjima Američkog instituta za zdravstvo i hranu, ozbiljna prijetnja zdravlju - izjavio je Mavrović te dodao da je na Hrvatskoj odabir - treba li prihvaćati baš sve ono što odbacuje Europska unija ili ćemo reći NE - mi želimo čisto, zdravo i lijepo, a ne želimo biti odlagalište europskog smeća.
Mavrović se osvrnuo i na aktualne probleme sela, napominjući da poljoprivredno poduzetništvo kojemu se danas teži, nije samo čekanje državnih poticaja, gradskih ili županijskih subvencija i dobre otkupne cijene proizvoda.
- Poljoprivredno poduzetništvo mnogo je više od toga, odnosno i vođenje knjigovodstva i računovodstva, podmirenje kreditnih obveza i slično, uz naravno obveznu stalnu edukaciju - rekao je Mavrović dodajući da danas, nažalost, poljoprivreda baš i nije nadahnjujuća za mlade osobe koje završavaju poljoprivredu školu jer nisu uspjeli neku drugu te se njome bave na silu. Dok je to tako, dodao je, poljoprivreda je tu gdje je.
U okviru održavanja Agroglasovog međunarodnog znanstvenog skupa u hotelu Lav, danas, 6. lipnja, također će biti održano nekoliko znanstvenih predavanja, a nakon čega sudionici skupa odlaze na izlet u Ilok. Danas će predavanja početi u 10 sati. Prvo će održati Ferhat Ćejvanović i Silvana Manasievska-Simić. Potom će predavanje držati Ivan Štefanić i Ivan Gregić, te Marko Josipović, Vlado Kovačević, Hrvoje Plavšić, Jasna Šoštarić, Nada Parađiković i na kraju Marton Jolankai.
Autor: Zdenka Rupčić
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.