Glasovi promjene: Ovisnost poljoprivrede o nafti, ali i tri održiva rješenja

Svaka kalorija energije sadržana u hrani zahtijeva između 10 i 20 kalorija sirove nafte za njezinu proizvodnju, ponajprije kroz upotrebu umjetnih gnojiva, mehanizaciju i transport. Zbog toga su cijene hrane duboko ovisne o cijenama nafte. S obzirom na globalni vrhunac proizvodnje nafte i njezino kontinuirano poskupljenje, dugoročni rast cijena hrane čini se gotovo neizbježnim.

To je i ključna premisa dokumentarnog filma "Voices of Transition" (Glasovi promjene, u originalu: Cultures en Transition) koje je režirao Nils Aguilar, snimljenog prije više od desetljeća. U međuvremenu svijet je prošao i prolazi kroz niz ratova i rušenja režima, u čijoj je pozadini često upravo borba za kontrolu nad naftom. Postavlja se pitanje: jesmo li išta naučili? I želimo li?

Vrijeme je da se pokrenemo

U knjizi "Povijest ljudskih emocija“ Richard Firth-Godbehere navodi kako su se emocije naroda često mobilizirale oko naizgled “manjih” pitanja, poput poreza na luksuzne proizvode, ali su u stvarnosti te mjere pogađale duboke slojeve nejednakosti, ponosa, dostojanstva i osjećaja nepravde.

Rezultati toga bile su revolucije, pobune, ali i otkrivanje novih kontinenata. Evo nekoliko primjera. Porez na čaj bio je jedna od iskri Američke revolucije (Bostonska čajanka, 1773.), a tzv. luksuzni porezi u Francuskoj pridonijeli su bijesu koji je doveo do Francuske revolucije (1789.).

S druge strane pad Carigrada 1453. u rukama Osmanlija zatvorio je kopnene trgovačke puteve prema Aziji, a to je dovelo do toga da je luksuzna roba s Istoka (začini, svila, zlato) postala još dragocjenija i skuplja. Pa su se Europljani otisnuli na zapad u potrazi za Indijom. I "otkrili“ Indijance.

Cijena kave je u odnosu na prošlu godinu 43% viša, a cijena kakaa na svjetskim tržištima porasla je za više od 150% tijekom 2024. godine. Nedavno sam četiri limunade, s okusima, i jednu kavu platio 18 eura. I to ne na trgu svetog Marka u Veneciji, Stradunu ili Elizejskim poljanama. Nego u susjednom kafiću u centru Osijeka.

Samo primjećujem, ništa više.

Kako ste već mogli naslutiti film "Voices of Transition“ poziva na promjene te kritički analizira modernu industrijsku poljoprivredu i njezinu ovisnost o fosilnoj energiji, pesticidima i gnojivima, te upozorava na štetne posljedice kao što su erozija tla, klimatske promjene i koncentracija proizvodnje u rukama velikih korporacija.

Film prikazuje tri inspirativna primjera održivih praksi. Prvi je agrošumarstvo koje u Francuskoj predstavlja inovativan model poljoprivrede u kojem se drveće integrira s usjevima na istim parcelama. Ova praksa pomaže u obnovi tla, smanjuje eroziju i poboljšava mikroklimu, čime se dugoročno povećava otpornost proizvodnje na klimatske promjene.

Petnaest centimetara tla i kiša nahrane osam milijardi ljudi?

Transition Town pokret u Ujedinjenom Kraljevstvu nastao je kao odgovor lokalnih zajednica na klimatske promjene i energetske krize. Kroz lokalne inicijative, poput totneške funte, građani preuzimaju odgovornost za vlastitu prehranu, energiju i ekonomiju, razvijajući održivije i otpornije zajednice.

Ekološka urbana poljoprivreda na Kubi razvila se nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada je zemlja izgubila pristup fosilnim gorivima i umjetnim gnojivima. Kubanci su tada masovno prešli na eko proizvodnju u gradovima, koristeći dostupne površine i tradicionalne metode, čime su uspjeli održati prehrambenu sigurnost.

Više od dokumentarca

Reći će najava kako je "Voices of Transition” više od dokumentarca, kako je ovo poziv na akciju. Od postindustrijske kritike, preko konkretnih alternativa u Francuskoj, UK-u i na Kubi, film prikazuje mogućnost prijelaza k agroekološkom modelu.

No, prošlo je više od deseljeća, a mi smo dobili bolje, brže i ljepše igračke koje nam skreću pozornost s onoga što nam se događa ispod vlastitog prozora. A to je činjenica da sam četiri limunade, i kavu, platio 150 kuna.