Glas struke: Zašto nema pomaka u komasaciji poljoprivrednog zemljišta i što treba učiniti?

"Da je stanje u hrvatskom agraru loše, to je opće poznato. Zašto je ovakvo stanje tisuću i jedan je razlog. Da se to može riješiti preko noći do sada bi bilo riješeno. Akademija poljoprivrednih znanosti smatra da je primarni problem Zakon o poljoprivrednom zemljištu te neprovođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta kako državnog još više i privatnog", ističu prof.dr.sc. Ivica Kisić, predsjednik i prof.dr.sc Danijel Jug, tajnik Akademije poljoprivrednih znanosti koja broji 124 člana sa svih sastavnica Sveučilišta, Veleučilišta i Instituta u Hrvatskoj koja imaju veza s poljoprivrednom proizvodnjom.

Ukratko, riječ je o samom vrhu domaće agrarne ekspertize koja je, upravo kako bi se problemi počeli rješavati, organizirala na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek okrugli stol "Komasacija poljoprivrednog zemljišta – zašto nema pomaka“.

Okrugli stol o komasaciji: Ključni izazovi i preporuke za pravednu provedbu

Na istom su doneseni zaključci koji će se prezentirati i onima koji odlučuju, odnosno predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, premijeru Andreju Plenkoviću i resornom ministarstvu.

Dakle, ističe se sljedeće:

1. Zakon o komasaciji (NN, 46/22) i vezani Pravilnici (NN, 123/15; 133/22; 146/22 i 120/23) su kvalitetno izrađeni. No, da bi se poboljšala njihova učinkovitost i lakša provodljivost potrebno je provesti naredne korake:
2. Jasna politička strateška odluka Republike Hrvatske da je komasacija od strateškog interesa RH iz razloga što će se u pojedinim slučajevima zadirati u privatno vlasništvo. Emocionalna vezanost starijih vlasnika nad poljoprivrednim zemljištem je jako izražena i oni vrlo teško prihvaćaju komasaciju.
3. Vrlo je važno naglasiti da je u budućim projektima komasacije Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) samo jedno od državnih tijela koje je odgovorno za provođenje komasacije. MPŠR ne može komasaciju provesti bez ostalih dijelova državne vlasti, a prvenstveno se misli na Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija i Ministarstvo regionalnoga razvoja, te ostala državna tijela. Funkcionalnost Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra treba podići na višu razinu.
4. Iz tih razloga potrebno je ustrojiti međuresorno tijelo Vlade RH za provedbu komasacije s jasnim ciljevima koje moraju ostvariti u provođenju, kao i ovlaštenjima koja moraju imati kako bi uspjeli u ovom procesu.
5. Izraditi marketinški plan koji bi morao afirmativno govoriti o potrebi za komasacijom i svim koristima za pojedinca u sustavu poljoprivredne proizvodnje, sveukupnoj dobrobiti za poljoprivrednu proizvodnju, dobiti za lokalnu sredinu, dobiti za gospodarstvo i na kraju za društvo u cjelini. Javnost putem medija, a posebno kroz specijalizirane emisije, portale, članke, publikacije i javna izlaganja, treba informirati i upoznati s prednostima komasacije, što se s tim dobiva a što gubi.
6. Poštivati regionalnu uvjetovanost pri provođenju komasacije agrookolišnim regionalnim uvjetima (nije isto provoditi ju u Slavoniji, Gorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji).
7. MPŠR bi izrađivalo Prijedlog idejnog rješenja komasacije za poljoprivredno zemljište, a ne kako je predviđeno u izmjenama Zakona o komasaciji da jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb izrađuju Prijedlog idejnog rješenja. Smatramo da lokalna samouprava nema kapacitete i znanje za izradu idejnih rješenja. Također postoji mogućnost manipulacije, te lokalna (samo)pogodovanja što je stvaralo i stvara velike probleme pri korištenju poljoprivrednog zemljišta.
8. Sve transakcije u "komasacijskoj gromadi" ili pri okrupnjavanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava trebale bi biti oslobođene poreza na promet nekretnina. U komasiranim gromadama ne bi se potpore i ostali oblici sufinanciranje davali po jedinici površine već po jedinici proizvoda (t/ha).
9. Zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u komasiranoj gromadi mora biti dulji nego zakup sličnog zemljišta u vlasništvu RH u nekomasirom području.
10. Trenutna margina oko izračuna vrijednosti zemljišta je prevelika, minimum je 90%, a maksimum 120% od vrijednosti zemljišta koje je predmet komasacije. Iz toga razloga trebala bi biti manja ili treba predvidjeti obeštećenje za onoga tko dobije manje, a tko dobije više treba platiti razliku.
11. I na kraju najvažnije. Preciznije definirati vrijednost zemljišta (uključiti opće poznate agronomske kriterije) koje se nalazi u "komasacijskoj gromadi“. Ovo je jedna od kritičnih točaka provedbe Zakona (moje zemljište je najbolje). Transparentno izraditi kategorizaciju zemljišta (bonitiranje tala) te dati na Javni uvid, kako bi se većina složila oko kategorije u koju spada pojedina parcela, budući će to biti osnova za izračun vrijednosti zemljišta.