GIS i AIS: Korisna pomagala agronomima i poljoprivrednicima u BiH

Geografski informacijski sistem (GIS) je sistem za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima. U najstrožem smislu, to je računalni sistem sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U općenitijem smislu GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka. Tehnologija geografskog informacijskog sistema može se koristiti za naučna istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.

Poljoprivredni informacioni sistem (AIS) je sistem informacione tehnologije koji upravlja informacijama koje se odnose na poljoprivredne podatke.

GIS kao moderno pomagalo u poljoprivredi može uštedjeti puno vremena u planiranju poljoprivredne proizvodnje, davajući informacije s koliko površine raspolažemo, koja može zadovoljiti određene kriterije planirane poljoprivredne proizvodnje i slično.

Cilj članka je prikazati iz praktičnog ugla kako to GIS može pomoći agronomu pri njegovom savjetodavnom radu u poljoprivrednoj proizvodnji na području Bosne i Hercegovine, kao i samim poljoprivrednicima.

AIS – poljoprivredni informacioni sistem

Poljoprivredni informacioni sistem (AIS) je sistem informacione tehnologije koji upravlja informacijama koje se odnose na poljoprivredne podatke. Međutim, nema općeprihvaćenih normi, struktura ili zajedničkog pogleda na funkcije AIS-a. Poljoprivredni informacioni sistem u EU uspostavljen je u cilju dobivanja pravovremenih informacija i podataka unutar agroindustrijskog sektora.

Pravna stečevina Europske unije (francuski: acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obavezuju sve zemlje članice unutar Europske unije. Svaka država koja želi pristupiti u članstvo EU mora prihvatiti osnivačke ugovore i druge sadržaje izvedene iz ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. Što se tiče poljoprivrede, svaka država mora imati interni sistem koji će funkcionisati tako da će sve svoje podatke uspjeti harmonizirati i gupisati po modelu kako to traži EU, da bi ta država, kao sadašnja ili buduća članica mogla da djeluje unutar ovog jedinstvenog poljoprivredno sistema na nivou EU.

Glavne podkomponente poljoprivrednog informacionog sistema su: popis poljoprivrede, FADN – Mrežu računovodstvenih podataka na farmi, LUCAS, LPIS – Sistem identifikacije zemljišnih parcela, F&CR – Registar gazdinstava & klijenata, AIRS – Sistem identifikacije & registracije životinja, IACS – Integrisan sistem administrativne kontrole, AMPIS – Informacioni sistem o poljoprivrednim tržišnim cijenama.

GIS kao moderno pomagalo u poljoprivredi može uštedjeti puno vremena u planiranju poljoprivredne proizvodnje, davajući informacije s koliko površine raspolažemo, koja može zadovoljiti određene kriterije planirane poljoprivredne proizvodnje i slično.

Ove podkomponente mogu se razvrstati prema njihovim općim funkcijama usmjerenim na: a) pripremu statističkih serija, b) prikupljanje i izvještavanje o regulatornim podacima, i c) pružanje sektorskih usluga.

Navede činjenice su iznesene kako bi se jasnije stvorila slika šta to nudi AIS i šta bi to u praksi trebalo da znači za upotpunjavanje znanja i informacija poljoprivrednih savjetodavaca ali i poljoprivrednih proizvođača.

Upotreba GIS-a i AIS-a u proizvodnji i savjetodavstvu

Posljednjih 20 godina se sve više priča o GIS-u i njegovom značaju u poljoprivredi, planiranju poljoprivredne proizvodnje i stručnom savjetodavstvu. S aspekta poljoprivrednog savjetodavstva i proizvodnje, ovdje ćemo obrazložiti kako to GIS može pomoći u takvim poslovima, šta može olakšati, gdje uštedjeti novca i slično tome.

GIS nudi pregled zemljišta u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način dobijamo uvid u reljef, nadmorsku visinu, oblik i površinu određenih zemljišnih površina. Pokazuje nam koja su fizičko-hemijska svojstva tla, koji je njihov bonitet, te, uz pomoć ostalih popratnih tehnologija (daljinsko upravljanje, LUCAS) daje nam sliku u poljoprivrednim površinama, usjevima, prinosima i slično.

Prilikom planiranja proizvodnje određene poljoprivredne biljne  kulture koju bi, tek, introducirali u određeni model proizvodnje na području Bosne i Hercegovine, imali bi jasnu sliku na kojim to površinama je moguć uzgoj ove kulture, koja su područja svojim prirodnim fizičko-hemijskim osobinama tla pogodna za ovu kulturu, da li će biti ispoštovan plodored, da li je reljef pogodan za mehanizaciju i slično tome.

Iscrtavanjem karti na GIS-u dobijamo jasan pregled tlocrta parcela, te se time razmatra ekonomska opravdanost proizvodnje s aspekta upotrebe mehanizacije, dronova i tome sličnim.

Ukoliko bi se poljoprivredni savjetodavac/agronom bavio određenim općim istraživanjem i evidentiranjem površina pod određenim biljnim kulturama, GIS mu omogućava jasan pregled svih istraživanih površina i koje su kulture na njima zasijane. Ovo, u mnogome, pojeftinjuje ovaj posao i sam agronom je mnogo efikasniji u svome radu.

GIS može dati odgovore koliko je površina pod određenom biljnom vrstom

Nekada, kod uzgoja istih biljnih vrsta, imamo odstupanja od sorte do sorte u rokovima određenih radnji na usjevu. Npr. neke sorte borovnice se razlikuju u pogledu ishrane ili zaštite biljaka. Slično je kod maline, jabuke, trešnje itd. Ukoliko su podaci ažurirani i organizovani u baze podataka, GIS može dati odgovor koliko je to, na primjer, površina pod sortom maline Vilamet, a koliko zasada pod sortom Fertodij i koje su to parcele. Time bi se jasno znalo koje to proizvođače treba obavijestiti i za koje parcele vrijedi obavijest da je potrebno izvršiti određenu prihranu.

Ozbiljnija je situacija sa zaštitom biljaka. Za početak, možemo navesti primjer u proizvodnji kukuruza. Jasnom slikom o određenoj parceli, koja je pH u pitanju, tip zemljišta i drugo, kao i uvidom u evidenciju polodoreda i načinom sjetve, porijeklom stajnjaka i tome sličnom, dobijamo orijentacionu informaciju koje bi se korovske vrste mogle pojaviti na ovoj parceli.

Kod proizvodnje strnih žitarica, ogromne ekonomske štete pričinjava žitni balac (Oulema melanopus). Javlja se već u drugoj polovini proljeća, čim temeprature dosegnu 15°C. Prema određenim hidrometeorološkim i agroklimatološkim podacima te biologijom ovog štetnika, GIS bi mogao ponuditi informaciju kada se može očekivati i prikazati nam raspored parcela po sortama pšenice, ječma i drugih strnih žita na kojima on pričinjava štete. Neke sorte su otpornije, a neke više podložne napadima ovog štetnika. Također, na nekim parcelama smo vršili zaštitu fungicidom, a na nekim to tek dolazi na red. Ovim bismo imali pregled na kojim parcelama trebamo insekticid kombinirati s fungicidom, a jasne upute za traktore na kojima je prskalica agregatirana može dati GPS sistem kao nadopuna GIS tehnologije, na kojim to parcelama treba izvršiti individualnu zaštitu, na kojima kombiniranu.

Kada točno obrati šljive ili trešnje?

Kod sazrijevanja šljiva ili trešanja, postoje razlike u rokovima sazrijevanja. Nekad se ove razlike očituju u rasponu i do deset dana. Preranom berbom plodova šljive ili trešnje za preradu mogli bismo pruzrokovati kvarenje, pojavu plijesni, neukusnu sirovinu ili slično tome kod pripreme mezokarpa za preradu kod proizvodnje džema, pekmeza, rakije, sirupa, nektara i slično. Kašnjenjem s berbom također možemo stvoriti probleme kod prerade jer su šećeri kod ovakvih plodova u neadekvatnom obliku za preradu. GIS nam može ponuditi informaciju na kojim parcelama se nalaze određene sorte i kad je kod njih vrijeme za berbu.

U cijeloj BiH postoje neiskorištene zelene površine koje su obradive. Postoje i neobradive površine koje se mogu učiniti obradivima. Na osnovu parametara zemljišta, podataka o mikroklimi i evidencije plodoreda, moglo bi se, korištenjem GIS-a dobiti informaciju kako ove površine na što rentabilniji način iskoristiti. Ovakva usluga bi se mogla naplatiti poljoprivednicima kao konsulting u agronomiji te tako naši agronomi i stručnjaci mogu još dodatno da zarade.

Nakon elementarnih nepogoda, potrebno je izvršiti monitoring na terenu kako bismo imali jasnu sliku o pričinjenoj šteti i koliko je novčano ugrožen proizvođač. Grupisanjem ovih podataka kroz ovu tehnologiju, cijeli postupak se može obaviti brže. Ovaj monitoring izvršavaju stručna lica uposlena u državnom sektoru kao savjetodavci. Pored evidencije pričinjene štete po gazdinstvu ili parceli ili kulturi, radi se i evidencija stepena ugroženosti ostatka parcele. Treba oglasiti upozorenje koje se biljne bolesti mogu pojaviti na usjevu gdje su na nadzemnim dijelovima biljaka elementarne nepogode stvorile rane. Te rane su idealne za prodor gljiva, bakterija ili virusa koji mogu izvršiti agresivnu infekciju zbog lošeg stanja biljaka.

Potrebno vršiti jasnog monitoring kestenovih šuma

Prirodne sastojine kestenovih šuma na području Unsko-sanskog kantona najznačajnija su i najveća područja pod kestenom u Bosni i Hercegovini. Ova stabla su već 70 godina pod agresivnim infekcijama od strane raka kore kestena (Cryphonectria parasitica), a od 2015. doselila se i jako invazivna vrsta štetnika, a to je kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus), koja je uveliko umanjila prinose kestena u posljednjih nekoliko godina. Nadležne institucije su učinile nekoliko koraka da se ovi problemi riješe pa je potrebno vršiti jasan monitoring i to: po općinama, po katastarskim općinama, po reljefu, po genotipovima analizirajući germplazmu različitih fenotipova i slično. Ovdje bi, također, uveliko GIS pomogao s njegovom popratnom tehnologijom. 

Posljednjih 20 godina se sve više priča o GIS-u i njegovom značaju u poljoprivredi, planiranju poljoprivredne proizvodnje i stručnom savjetodavstvu.

Bosna i Hercegovina, kao država jugoistočne Evrope, još uvijek čeka na članstvo u Evropskoj uniji. Nakon što pristupi ovoj političkoekonomskoj uniji, ona će s njom dijeliti i njena tehnološka dostignuća, između ostalog, i dostignuća koja se tiču poljoprivredne proizvodnje. AIS (poljoprivredni informacioni sistem), kojeg smo ranije spominjali, nakon što se potpuni uspostavi na niovu BiH i objedini s jedinstvenim sistemom baza podataka iz oblasti poljoprivrede u Evropskoj uniji, omogućiti će BiH pristupe fondovima subvencija po raznim mjerama i pozivima. Pored redovnih mjera subvencija, postoje i specijalni pozivi na koje se također može aplicirati, a koji zahtjevaju postojanje ukorporiranih podataka iz oblasti poljoprivrede na nivou države u jednu cijelinu. Ovdje se ogleda značaj uspostave ovog sistema. Poznato je da pregledom aktuelnog stanja u razvoju identifikovanih ključnih podkomponenti AIS-a u BiH pokazuje da se oko 15% potrebne funkcionalnosti ključnog AIS-a planira, implementira ili je implementirano. Ostaje da se dizajnira i implementira 85% potrebne funkcionalnosti ključnog AIS-a. Ovaj bitan sistem koji udružuje baze podataka može poljoprivrednoj proizvodnji Bosne i Hercegovine donijeti jasan prosperitet i nove diplomatske odnose u privredi, povezujući naše poljoprivrednike s ostalim poslovnim subjektima ili organizacijama iz drugih dijelova Europske unije ili nekih drugih njenih trgovačkih partnera u svijetu.

Realna potreba za geografskim i poljoprivrednim informacionim sistemom

BiH je, svojim reljefom, veoma pogodno područje za razne vidove poljoprivredne proizvodnje. Stanovništvo još uvijek ima konzervativan pristup prema modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i korištenju baza podataka, ali, da bismo stigli dostignuća u proizvodnji farmera iz razvijenih država s našeg kontinenta, morat će da se kontinuirano edukuju i osposobljavaju.

Jedan od vidova modernizacije u poljoprivrednom djelovanju jer upravo korištenje ove napredne tehnologije. Ona je isplativa na velikim farmama, no, za poljoprivredne savjetodavce je svakako neizbježna.

Korištenjem GIS-a u poljoprivrednom savjetodavstvu, agronom može da da kompletnije savjete, rješenja ili sugestije. Može se detaljnije isplanirati poljoprivredna proizvodnja. Određene rokove je teže neispoštovati, a može se i uštedjeti te učiniti proizvodnja više rentabilnom.

Nakon što BiH uđe u Evropsku uniju, imat će kompletno oformiran i AIS sistem koji će savjetodavcima i agronomima uveliko pomoći u njihovom radu.

Svaka država iz liste 10 najrazvijenijih uz svijetu ima jako organiziranu poljoprivredu i GIS i AIS su njeni neizostavni dijelovi. Korištenjem ovih pomagala koristi se maksimalan genetski potencijal biljaka, potencijal parcele te pogodnosti proizvodne godine. Ovakav model proizvodnje je ogledalo jedne države s zadovoljnim poljoprivrednim proizvođačima. Svakako, i nama u BiH oni trebaju da budu orijentir i da težimo tome da što više upražnjavamo oslanjanje na softvere izložene u ovom radu.

Kako bismo dodatno pojasnili Geografski informacijski sistem (GIS), donosimo vam i informacije o njegovim srodnim tehnologijama. 

GIS i njegove srodne tehnologije

GIS (geoinfromacijski sustav, eng. geographic information system) je skup povezanih objekata i aktivnosti koji svojim međuodnosima služe zajedničkoj namjeni. U GIS-u zajednička namjena je donošenje odluka pri upravljanju nekim prostornim aktivnostima. Informacijski sistem je skup postupaka izvršenih nad skupom podataka kojima se dobiva informacija pogodna za donošenje odluka. GIS možemo smatrati tehnologijom (hardver i softver) ili strategijom za obradu informacija, ovisno o kontekstu. Svrha GIS-a je unaprijediti donošenje odluka koje su na bilo koji način u vezi s prostorom.

GIS obrađuje prostorne podatke. Prostorni podaci su informacije povezane s prostornim položajem. Dakle, GIS omogućuje povezivanje aktivnosti koje su prostorno povezane.

Osnovne komponente su mu: hardver, softver, ljudski resursi i podaci. Glavne hardverske komponente: kompjuter i periferne jedinice na kojima GIS radi - računar, memorijski uređaj, digitajzeri, skeneri, ploteri, štampači i računarske mreže. Najpopularniji softverski program vezano za GIS naziva se ArcGis. Sastoji se od nekoliko programa uvezanih skupa u ovaj kompleksni softver. Osoba koja nauči rukovoditi ovim programima, može primjeniti GIS i u poljoprivrednoj proizvodnji gdje može planirati razne nove proizvodne pravce na osnovu podataka o datom arealu u kojem planiramo proizvodnju.

Srodne tehnologije i programi koji dopunjavaju GIS neophodni su za korištenje GIS-a u poljoprivrednoj proizvodnji i dopunjavanje GIS-a raznim bazama podataka o zemljištu, granicama, iskorištenosti zemljišta, biljnom pokrivaču i sličnome.

BiH je, svojim reljefom, veoma pogodno područje za razne vidove poljoprivredne proizvodnje. Stanovništvo još uvijek ima konzervativan pristup prema modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i korištenju baza podataka, ali, da bismo stigli dostignuća u proizvodnji farmera iz razvijenih država s našeg kontinenta, morat će da se kontinuirano edukuju i osposobljavaju.

Daljinsko upravljanje - Nauka i/ili umijeće prikupljanja informacija o objektu, površini ili pojavi, većinom na površini Zemlje, na osnovu informacija dobivenih pomoću uređaja koji nisu u direktnom kontaktu s objektom, površinom ili pojavom od interesa nazivaju se daljinska istraživanja (Lillesand i Kiefer 1994 ). Podaci se prikupljaju putem aviona, satelita ili tehnologija i uređaja koji se nalaze na Zemlji. Daljinska istraživanja se zasnivaju na korištenju spektra elektromagnetnih talasa. Rezultati analize podataka dobivenih metodama daljinskih istraživanja jesu informacije o objektima i pojavama na površini Zemlje koje su prostorno određene.

GPS -  skraćenica engleskog naziva za „Sistem globalnog pozicioniranja“. Sastoji se od 30 i više NAVSTAR satelita u Zemljinoj orbiti, kontrolisanih sa 5 stanica za monitoring, kao i individualnih GPS prijemnika.

LUCAS („Land use/land cover area frame statistical survey“) – Statističko istraživanje o načinu korištenja zemljišta/zemljišnom pokrivaču u okviru određenog područja. Statističke serije koje proizilaze iz GIS LUCAS aktivnosti imaju za cilj da osiguraju uporedive i harmonizirane statističke informacije o načinu korištenja zemljišta i zemljišnom pokrivaču u Evropskoj uniji (EU), uspostavom jednog integrisanog sistema za statistiku načina korištenja zemljišta/zemljišnog pokrivača u Evropi kako bi se zadovoljile potrebe Evropske Komisije (EC), Evropske agencije za okoliš (EEA) i drugih za podacima. GIS LUCAS metodologija i sistem su prepoznati kao ključni element podrške sektorima u pripremi i upravljanju prikupljanja ekoloških i agro- ekoloških indikatora. Upravo je ova tehnologija jako bitna agronomima i poljoprivrednicima koji žele upotpuniti svoj rad u agraru s GIS tehnologijama. LUCAS nam nudi podatke o zemljišnom pokrivaču pod poljoprivrednom proizvodnjom, ukupna poljoprivredna područja, ukupna područja pod oređenim usjevima, ukupna proizvodnja glavnih usjeva i prinosi. LUCAS nam nudi cijeli sistem nomenklature zemljišta, različitih poljoprivrednih kultura, prinose i ostale podatke.

Ovo praktično znači, da kroz prikupljanje podataka daljinskim upravljanjem i njihovim grupisanjem u GIS i obradu u LUCAS-u, možemo planirati proizvodnju i preradu raznih biljnih kultura što, svakako, značajno i utječe na kompetnu agrarnu politiku.