Fosfor iz kanalizacijskog mulja treba koristiti kao gnojivo, predlaže EK

Europska komisija predlaže revidiranje EU direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Obaveza država članica bi bila da vrate fosfor iz kanalizacijskog mulja kako bi se taj hranjivi sastojak mogao koristiti kao gnojivo, prenosi Agrarheute

Naime, Komisija u ovom sektoru vidi značajan potencijal za proizvodnju obnovljive energije. Jedna od mogućnosti je proizvodnja bioplina. Cilj pročišćavanja otpadnih voda je poboljšati kvalitetu kanalizacijskog mulja kako bi se mogao više koristiti. Upućuju i da se otpadne vode sistematski provjeravaju na otpornost na antimikrobne tvari i razne viruse.

Proširuje se lista zagađivača

Osim toga, EK predlaže strožija ograničenja za zagađivače zraka i vode što bi trebalo omogućiti postizanje cilja nultog zagađenja do 2050., u sklopu Europskog zelenog dogovora.

Novitet je da mjere uključuju proširenu listu zagađivača koje je potrebno strože kontrolirati u vodi. Na prvom mjestu su proizvodi za zaštitu bilja kao što je glifosat i proizvodi nastali njegovom razgradnjom. Zatim, plastifikator bisfenol A i perfluorirane alkilne supstance PFAS, koje se koriste u mnogim industrijskim proizvodima, kozmetici i odjeći.

Prepolovljena granična vrijednost za čestice 

Predloženo je i smanjenje granične vrijednosti za finu prašinu PM2,5 u zraku za više od pola. Zagađenje bi se time smanjilo s 25 na 10 mikrograma PM2,5 po kubičnom metru. Značajno je to da bi u slučaju kršenja ovih propisa o kvaliteti zraka oštećeni trebali imati pravo na odštetu. Smatra se da im je neophodno omogućiti da se pridruže grupnim tužbama nevladinih organizacija za naknadu štete.

Frans Timmermans, potpredsjednik EK, rekao je da svake godine u Europi stotine tisuća ljudi prijevremeno umire zbog zagađenja okoliša. Istaknuo je da što se više ta borba odgađa, to je veći trošak za društvo. A troškove za poboljšanje kvalitete zraka EK je procijenila na nešto manje od 6 milijardi eura godišnje. 

Treba napomenuti da Komisija ove ciljeve i granične vrijednosti samo predlaže, a na državama članicama ostaje odluka kako će zahtjevi biti ispunjeni. Nacrt direktiva zahtijeva odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća ministara.