Fleksibilan proračun, tvrda stvarnost: što znači novo financiranje EU za poljoprivredu?

U novom proračunu Europske unije za poljoprivredu novac će, najvjerojatnije, biti prepolovljen. To znači i manje resursa za ruralni razvoj u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje – boji li se Europa više rata ili gladi?

"To nisu nepovezane stvari. Ono što se trenutno događa jest prijedlog Europske komisije o višegodišnjem financijskom okviru, dakle za razdoblje od 2028. do 2034. Moramo ga zajednički osmisliti u smislu financija s europske razine“, istaknula je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, na petoj konferenciji AgroRocks u Osijeku.

Fleksibilan proračun

Napravljen je prijedlog koji je horizontalan. Ako ga se pogleda, može se, i bez dubljeg proučavanja zaključiti da je nešto prepolovljeno, a nešto povećano. Uvedene su nove kategorije - rat bjesni na teritoriju Europe - i te se činjenice ne mogu zanemariti.

U novom proračunu EU prepolovljen iznos za poljoprivredu, Hrvatskoj 1,3 milijarde eura manje

"Međutim, ono što želimo i što smo željeli napraviti jest naučiti iz prethodnog proračuna i iz konteksta u kojem smo živjeli u ranijem razdoblju te učiniti proračun fleksibilnim. Samo ću navesti one krovne brojke – dva bilijuna eura za ovaj period, dakle od sedam godina. Apsolutno, to je jako, jako velik proračun“, dodala je Čović Vidović.

Proračun, međutim, uključuje i dio namijenjen početku otplate duga za NextGen EU. Nacionalni plan oporavka i otpornosti prethodno je pružio jako povoljne zajmove i bespovratna sredstva na međunarodnim tržištima.

"U ovom odgovoru istaknuto je da će nacionalne države morati osmisliti na koji način će taj dio proračuna, koji čini gotovo njegovu polovicu - dakle, otprilike 49 % - biti predviđen i za zajedničku poljoprivrednu politiku, i za koheziju, odnosno za horizontalne politike koje se međusobno ne isključuju“, objasnila je.

Novi ZPP ipak utopljen u novi veliki fond? Evo što prijedlog predviđa za Hrvatsku

Ono što je drugačije i novo u ovom pristupu jest da će se financiranje temeljiti na nacionalnim planovima. U izradi su se djelomično inspirirali prethodnim planovima za oporavak i otpornost. Ukupna omotnica proračuna stoga će ovisiti o onome što svaka država bude mogla izvesti.

"Trebamo razbiti jednu zabludu o tome da Bruxelles nešto određuje. Europska komisija je izvršno tijelo Europske unije i predlaže - od zakona do proračuna, bilo jednogodišnjeg ili ovog velikog sedmogodišnjeg plana", istaknula je.

Svaka država - drukčiji tip omotnice

Države članice, njih 27, kroz Vijeće pregovaraju i dogovaraju konačni oblik proračuna. Upravo zbog toga, s razine Europske komisije fleksibiliziran je prostor za nacionalni dogovor, kako bi se omogućilo prilagođavanje potrebama svake države.

"Dakle, ja pretpostavljam da neće biti isti tip omotnice koju će osmisliti Nizozemska, Danska, Hrvatska ili Španjolska. Nacionalni konteksti su različiti, ali ti nacionalni planovi moraju uzeti u obzir i regionalne i lokalne specifičnosti. Ja bih rekla, ako mi to dopustite, da ovaj proračun, kakav smo osmislili, stavlja veliko opterećenje na države članice u smislu da jako pažljivo prate što je potrebno na terenu i što je njihovim građankama i građanima bitno – uključujući i poljoprivrednike“, pojasnila je.

Proračun ne znači manje novca, no dogovori tek slijede. Tek kada nacrt bude u potpunosti razrađen, o njemu raspravlja Europski parlament, uključujući i Odbor za poljoprivredu. Proces je tek započeo, a najčešće traje otprilike dvije godine dok se usuglase sve stavke i detalji.

"Jako puno razmišljamo, razgovaramo i osmišljavamo, kako kroz neke druge programe, tako i kroz programe inovacija i razvoja te programe koji se bave znanstvenom dimenzijom. Ta dimenzija postoji i u poljoprivredi – jako je raznolika, ovisno o tome koliko nam je hrana važna i koliko je važna poljoprivredna proizvodnja“, kaže.

Prilagođavanje pravila

Osnivački ugovori Europske unije nisu takvi da bi dopuštali da netko u Bruxellesu samostalno donosi odluke. U stvarnosti, stručnjaci Europske komisije mogu nešto nacrtati i dizajnirati, ali cijeli proces usvajanja, uključujući proračun, mora proći kroz ruke svake države članice.

"Onda pitanje pada na države, odnosno administraciju, koja je u mogućnosti zapravo prilagoditi ta pravila sebi. Ali znači, može. Nije da je baš svako slovo na papiru sveto. Odnosno, ostaviljeno je puno prostora za fleksibilnosti“, rekla je Čović Vidović

Vrlo je važno da države članice pričaju sa svojim poljoprivrednicima, da pričaju s krajnjim korisnicima, da razmišljaju što je njima važno.

"Strateški je bitno i što će im biti važno od 2028. do 2034. Znači, tu ima jako puno vizionarskih dimenzija koje se moraju ukalkulirati i u način na koji će države osmisliti svoje nacionalne planove, koji će biti podloga za financiranje“, zaključila je.