Pretraga tekstova
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje
Hrvatska će ulaskom u EU zadržati sadašnju razinu izravnih plaćanja u poljoprivredi od 373 milijuna eura, moći će koristiti sredstva za ruralni razvoj, imat će dodatne financijske omotnice za minirano zemljište i za sektor vina, osigurala je prijelazno razdoblje od tri godine za nacionalne potpore za neke sektore, a imat će pravo i korištenja nacionalne rezerve, odnosno dodatnih prava na plaćanje u nekim osjetljivim sektorima.
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva.
To znači da će Hrvatska od prve godine članstva zadržati istu razinu izravnih plaćanja kao što isplaćuje danas.
Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. U prvoj godini članstva udio EU će biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.
Uz to, Hrvatska ima i dodatnu omotnicu za minirano zemljište od 9,6 milijuna eura, a za minirane i minski sumnjive površine koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni.
I važan vinarski sektor u Hrvatskoj na raspolaganju će imati financijsku omotnicu u iznosu od 10,8 milijuna eura.
Hrvatska je osigurala i prijelazno razdoblje od tri godine od pristupanja EU za primjenu postojeće državne pomoći za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.
Osigurala je također mogućnost isplate izravnih plaćanja, odnosno utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.
Za sektore mlijeka i šećera Hrvatskoj su utvrđene proizvodne kvote - za sektor mlijeka proizvodna je kvota 765 milijuna kilograma, a utvrđen je referentni sadržaj mliječne masti od 4,07 posto, dok je u sektoru šećera utvrđena kvota za bijeli šećer od 192.877 tona godišnje i kvota za uvoz sirovog šećera za rafinaciju od 40.000 tona godišnje.
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) hrvatskim su poljoprivrednicima na raspolaganju dva velika fonda - Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) i Europski fond za ruralni razvoj (EAFRD).
Fond EAGF jamči stabilan dohodak poljoprivrednicima, a minimalna površina koju poljoprivrednik mora koristiti da bi ostvario potporu je 1 hektar zemljišta.
Novac iz fonda EAFRD se dodjeljuje putem natječaja, projekt je potrebno financirati vlastitim sredstvima i tek po završetku investicije poljoprivrednik može zatražiti bespovratnu potporu koja iznosi od 50 posto naviše, a jednice loklane samouprave (do 10 tisuća stanovnika) čak 100 posto povrata uloženih sredstava.
Od 2014. ribarstvo će biti financirano kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, a ulaskom u EU hrvatski ribari će moći postići bolje cijene za svoj proizvod s obzirom da će se moći uključiti na to tržište bez sadašnjih posrednika, kao i zbog boljih uvjeta za dostavu s obzirom na ukidanje graničnih prijelaza i kontrola.
Izvori
Tagovi
Izravna plaćanja Zajednička poljoprivredna politika Proizvodne kvote
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/