Fabris Peruško: Glavni pokretač rasta cijena su povećanje troškova rada i manjak radne snage

"Proizvođači nemaju, ne mogu i ne ostvaruju dominantan utjecaj na maloprodajne cijene. To znači da u plasiranju svojih proizvoda ;na tržište poslujemo u prvom redu s trgovcima na malo, koji onda dalje posluju sukladnu zakonu", naglasila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić odgovarajući na upit kako iz proizvođačke perspektive gleda na rast cijena hrane, građanski bojkot trgovina i vladino zamrzavanje cijena čak 70 proizvoda.

Prema njezinom mišljenju, razina cijena predstavlja složen problem koji zahtijeva pažljiviji pristup kojeg treba rješavati u strukturiranijem i mirnijem okruženju.

"Mislim da je tu u određenoj mjeri, ako mi dopustite da se tako izrazim, potrebno stati na loptu", rekla je navodeći da ključno pitanje ostaje razlika u cijenama između domaćih i inozemnih tržišta. Podsjetila je i da je na početku "svega ovoga" Hrvatska narodna banka precizno pokazala razlike u cijenama identičnih proizvoda. 

"Stoga smatram da kombinacija različitih mjera, ne samo na razini vladinih mjera, nego i kroz suradnju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i drugih država, uključujući susjedne zemlje, može biti rješenje“, dodala je Dalić. 

Zaključena akvizicija: Podravka od danas službeno preuzela Belje, Vupik i PIK Vinkovce

Komentirajući aktualnu situaciju nakon potpisivanja ugovora kojim je završen proces preuzimanja poljoprivrednog segmenta Fortenove, istaknula je da je važno također voditi računa o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, osobito u kontekstu domaće proizvodnje. 

"Domaći proizvođači su vrlo često izloženi oštrijoj te ponekad i nelojalnoj konkurenciji", zaključila je te podcrtala da se problem ne može riješiti jednom pojedinačnom mjerom, nego kombinacijom različitih mjera. 

Regulatorni faktori i uvjeti nabave

Na isto pitanje odgovorio je i Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe. "Hrvatska je u posljednje dvije godine značajno smanjila inflaciju, slično kao i ostatak EU. Trenutno nemamo veliki problem s njom – glavni pokretač rasta cijena su usluge, jer povećanje troškova rada i manjak radne snage vodi rastu materijalnih primanja radnika“, rekao je. 

Statistički podaci pokazuju kako više od dvije trećine dolazi iz sektora usluga, dok su cijene hrane u fokusu javnosti.

Ako se pogledaju podaci Državnog zavoda za statistiku, može se, kaže, uočiti da su najviše poskupjele kategorije hrane koje su povezane s burzovnim robama, kao što su kakao, kava, maslinovo ulje i maslac. Sličan trend prisutan je i u EU.

"Još jedan važan aspekt su razlike u cijenama istih proizvoda u različitim državama unije. U javnosti se često ističu proizvodi koji su skuplji u Hrvatskoj nego drugdje, dok se zanemaruju oni koji kod nas jeftiniji. Razlozi za te razlike su brojni, ali prvenstveno proizlaze iz regulatornih faktora i uvjeta nabave. Kao maloprodajni lanac, često smo prisiljeni kupovati robu po višim cijenama nego što su dostupne u nekim drugim europskim državama“, dodao je.

Novi paket vladinih mjera

Ipak, poduzimaju konkretne korake kako bi ublažili situaciju. Uz novi vladin paket mjera, kroz maloprodajnu mrežu ponudili su, kaže, dodatnih 250 proizvoda, u suradnji s pedesetak hrvatskih proizvođača, čije će cijene ostati nepromijenjene do 1. lipnja.

"Predložili smo izmjene dosadašnjih mjera kako bismo omogućili veću konkurenciju i stabilniju ponudu proizvoda. Ograničenje cijena na njih 30 dovelo je do povlačenja nekih artikala s polica, poput toaletnog papira. Smatramo da bi u svakoj kategoriji trebao postojati barem jedan proizvod s garantirano nižim iznosom“, pojasnio je.

Javnost je, kaže, vrlo često usmjerena na negativne aspekte, no važno je istaknuti i pozitivne makroekonomske pokazatelje.

"Hrvatska je dosegla gotovo 80% prosječnog BDP-a po stanovniku EU, što je veliki napredak u odnosu na ranije pozicije. Naš javni dug stalno pada i trenutno je ispod 60 posto. To pozitivno utječe na gospodarstvo, kreditni rejting i poslovanje velikih kompanija“, zaključio je Peruško.