Evo što donosi nacrt prijedloga Pravilnika o integriranoj zaštiti bilja

U javno je savjetovanje pušten nacrt prijedloga Pravilnika o integriranoj zaštiti bilja.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pojašnjavaju kako je primjena standarda obvezna za sve proizvođače poljoprivrednih kultura ili proizvodnih sektora.

Primjena standarda obavezna, a nadstandarda dobrovoljna

Dodaju kako su standardi u integriranoj zaštiti bilja pri uzgoju poljoprivrednih kultura preventivne mjere, redovito praćenje pojave štetnih i korisnih organizama, njihova identifikacija te uzimanje u obzir kritičnog broja pri odluci o tretiranju. One se prilagođavaju uzgoju pojedine poljoprivredne kulture ili proizvodnom sektoru.

Nadalje, standardima se smatraju i mjere koje se odnose na uvjetovanost, odnosno standardi za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC) i mjere koje su kao standardi navedene u smjernicama za integriranu zaštitu bilja za pojedinačne poljoprivredne kulture i proizvodne sektore.

Ističu kako je primjena nadstandarda dobrovoljna za sve proizvođače poljoprivrednih kultura ili proizvodnih sektora, one se nalaze u prilogu ovog Pravilnika, te se redovito ažuriraju.

Kako se postiže sprečavanje pojave štetnika?

Smjernice za integriranu zaštitu bilja mogu sadržavati: popis najvažnijih štetnih organizama koji zahtijevaju redovite mjere zaštite za pojedinu poljoprivrednu kulturu ili proizvodni sektor, popis prirodnih neprijatelja, pragove odluke, popis preventivnih (neizravnih) i izravnih mjera zaštite razvrstanih po kategorijama, te njihova ograničenja, plodored, ako je primjenjiv, obrazac samoprocjene, popis standarda u integriranoj zaštiti bilja i mogućih nadstandarda u integriranoj zaštiti bilja te osnovne zahtjeve dobre poljoprivredne prakse, s obzirom na rad i održavanje uređaja za primjenu pesticida.

Prevencija i/ili sprječavanje pojave štetnih organizama postiže se ili potpomaže između ostalog naročito plodoredom, primjenom odgovarajućih postupaka uzgoja (npr. poticanjem ranog nicanja korova te njegovim mehaničkim uništavanjem prije sjetve ili sadnje bez dodatne obrade tla, podešavanjem rokova i gustoće sjetve, sjetvom podusjeva, konzervacijskom obradom tla, orezivanjem i prorjeđivanjem te izravnom sjetvom), korištenjem, ako je moguće, rezistentnih/tolerantnih sorti i standardnog/certificiranog sjemena i sadnog materijala, primjenom uravnoteženih postupaka gnojidbe, postupaka vapnjenja i navodnjavanja/drenaže, sprečavanjem širenja štetnih organizama provođenjem higijenskih mjera (npr. redovitim čišćenjem strojeva i opreme), te zaštitom i poticanjem važnih korisnih organizama, npr. odgovarajućim mjerama zaštite bilja ili korištenjem ekološke infrastrukture unutar i izvan uzgojnih i proizvodnih površina .

Štetni se organizmi, dodaju, moraju pratiti odgovarajućim metodama i alatima, ako su oni dostupni. Takve prikladne metode i alati trebaju uključivati vizualne preglede kao i, kad je to moguće, znanstveno utemeljene sustave upozorenja, predviđanja i ranog dijagnosticiranja, te korištenje savjeta profesionalnih savjetnika.

Kako ograničiti uporabu pesticida?

Na temelju rezultata praćenja profesionalni korisnik mora donijeti odluku hoće li i kada primijeniti mjere zaštite bilja. Čvrsto i znanstveno utemeljeni pragovi odluke bitne su komponente u donošenju odluka. Ako je primjenjivo, prije tretiranja štetnih organizama moraju se uzeti u obzir pragovi odluke utvrđeni za pojedinu regiju, specifična područja, pojedine kulture i posebne klimatske uvjete.

Naglašavaju kako održive biološke, fizikalne i druge nekemijske izravne metode suzbijanja moraju imati prednost pred kemijskim metodama, ako se njima može postići zadovoljavajuća razina zaštite od štetnog organizma te da pesticidi koji se koriste moraju biti što je moguće specifičniji za ciljanu vrstu i moraju imati najmanje moguće učinke na zdravlje ljudi, neciljane organizme i na okoliš.

Profesionalni korisnik treba ograničiti uporabu pesticida i drugih metoda na razinu koja je zaista neophodna. To se može postići npr. smanjenom količinom sredstava za zaštitu bilja, rjeđom primjenom ili parcijalnom primjenom na ograničeni manji dio površine. Pri tome treba voditi računa da razina rizika mora biti prihvatljiva za vegetaciju i da se ne smije povećati rizik za razvoj rezistentnosti u populaciji štetnih organizama.

Kad je poznat rizik od rezistentnosti na neku mjeru zaštite bilja i ako razina zaraze štetnim organizmima zahtjeva ponavljanje primjene pesticida na kulturi, potrebno je primijeniti mjere kojima se sprječava i odgađa razvoj rezistentnosti da bi se zadržala učinkovitost sredstava. To može uključivati korištenje sredstava za zaštitu bilja s različitim načinima djelovanja.

"Na temelju vođene evidencije o upotrebi pesticida i na temelju praćenja štetnih organizama profesionalni korisnik treba provjeravati uspješnost primijenjenih mjera zaštite bilja", stoji u nacrtu.

Više detalja o nacrtu prijedloga Pravilnika, kao i obrazac za prijavu za demonstracijske farme možete pronaći OVDJE.