Pretraga tekstova
Države članice će od 1. prosinca 2021. poljoprivrednicima vratiti veliki dio iznosa oduzetih od izravnih plaćanja, objavila je Europska komisija.
Europska komisija nadoknadit će europskim poljoprivrednicima 686 milijuna eura, u skladu s uredbom objavljenom 26 studenog 2021.
Tijekom proračunske godine 2021. od izravnih plaćanja poljoprivrednika u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) oduzeto je 879,8 milijuna eura kako bi se financirala krizna rezerva i osiguralo da ukupna gornja granica Europskog fonda za jamstvo u poljoprivredi (EAGF) nije prekoračena.
Krizna pričuva od 487,6 milijuna eura nije iskorištena 2021. zajedno s nekim dodatnim odobrenim sredstvima dostupnim za nadoknadu. Stoga će države članice od 1. prosinca 2021. poljoprivrednicima vratiti veliki dio iznosa oduzetih od izravnih plaćanja ove godine, objavila je EK.
Koncept rezerve za poljoprivrednu krizu i njezin mehanizam povrata dogovoreni su u reformi ZPP-a 2013. godine. Primijenjena je prvi put u proračunskoj godini 2014. godine. Odbitak se odnosi samo na potporu dohotka iznad 2.000 eura, a još se ne odnosi na Hrvatsku za proračunsku godinu 2021. To se događa zbog postupnog uvođenja razina potpora nakon pristupanja EU. Za Hrvatsku, koja se pridružila EU 2013. godine, potpora za dohodak u okviru ZPP-a još nije u potpunosti uvedena.
Ovako izgledaju raspoloživi iznosi za povrat prenesenih odobrenih sredstava u eurima:
|
Belgija |
10.148.502 |
|
Bugarska |
17.260.226 |
|
Češka |
18.592.308 |
|
Danska |
16.896.943 |
|
Njemačka |
93.879.410 |
|
Estonija |
3.367.730 |
|
Irska |
21.755.772 |
|
Grčka |
27.014.459 |
|
Španjolskoj |
93.988.531 |
|
Francuska |
140.942.719 |
|
Italija |
59.291.647 |
|
Cipar |
566.767 |
|
Latvija |
5 308 382 |
|
Litva |
8.354.220 |
|
Luksemburg |
716.220 |
|
Mađarska |
24.904.327 |
|
Malta |
60.357 |
|
Nizozemska |
13.043.131 |
|
Austrija |
11.588.177 |
|
Poljska |
43.034.502 |
|
Portugal |
12.813.987 |
|
Rumunjska |
29.917.025 |
|
Slovenija |
1.503.290 |
|
Slovačka |
8.375.694 |
|
Finska |
9.928.403 |
|
Švedska |
13.184.745 |
Izvor: Službeni list EK
Tagovi
Izravna plaćanja Europska komisija Kriza Povrat Novac
Autorica
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić
Eva Mandarić
prije 4 godine
Ee sad, tko je čitao samo naslov može svašta komentirati ;) ali sve stoji zašto RH nema pravo!