Europski sud potvrdio zabranu tri aktivne tvari zbog zaštite pčela

Europski sud pravde potvrdio je djelomičnu zabranu tri insekticida sprječavajući njihovu upotrebu na određenim usjevima u Europskoj uniji, javlja reuters, a za koje postoje dokazi da uzrokuju štetu pčelama,

Naime, ovaj je sud odbacio žalbu njemačke kompanije Bayer koja je tražila poništenje odluke nižeg suda EU-a iz 2018. godine. Presuda obuhvaća aktivnu tvar imidakloprid, koji je razvio Bayer CropScience, zatim klotianidin koji su razvili Takeda Chemical Industries i Bayer te Syngentin tiametoksam.

Bayerova glasnogovornica kaže kako je razočarana presudom i da stoje uz tvrdnju da su sporni proizvodi sigurni, podsjećajući na to da se i dalje koriste u drugim regijama, uz odgovarajuće mjere ublažavanja rizika. "Čini se da presuda Europskoj komisiji daje gotovo odriješene ruke da propituje postojeće dozvole na temelju najskromnijih dokaza, čak i ako posrijedi nisu novi znanstveni podaci", kazala je.

EK je ograničila 2013. upotrebu neonikotinoida, koji se više ne mogu koristiti na kukuruzu, uljanoj repici i nekim jarim žitaricama. No, njihova je upotreba dopuštena na drugim kulturama, poput šećerne repe.

Vraćanje starim sredstvima i više tretiranja?

Dozvole za upotrebu preispitane su zbog gubitaka pčelinjih zajednica koje je prouzročila zlouporaba pesticida. Bayer tvrdi da nema dovoljno novih znanstvenih saznanja koja bi opravdala ograničenja. Najviši sud EU u četvrtak je odbacio tu žalbu.

"Europski sud potvrdio je da zaštita prirode i zdravlja ljudi ima prednost nad uskim ekonomskim interesima moćnih multinacionalnih kompanija", izjavio je Andrea Carta, pravni strateg ekološke udruge Greenpeace.

Bayer i Syngenta, u vlasništvu ChemChinea, ističu da zabrana tih insekticida znači da će se poljoprivrednici vratiti starijim kemikalijama i više tretirati usjeve.

Unatoč zabranama, u Uniji je između 2013. i 2019. izdano 206 hitnih dozvola za upotrebu aktivnih tvari. Revizori EU-a priopćili su u prošloj godini da je ta, iako legalna, uporaba prouzročila gubitak zajednica medonosnih pčela. Da bi ih zaštitila, Komisija je predložila smanjenje njihove upotrebe do 2030. godine za 50 posto i smanjenje umjetnih gnojiva za 20 posto do 2030. godine.