EU nudi besplatni novac, al mnogima ni to ne pomaže

Više od tri tisuće poljoprivrednih gospodarstava stavilo je lani ključ u bravu. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je tijekom 2012. godine zatvoreno 2.917 obiteljskih gospodarstava te još 79 obrta iz područja poljoprivrede, 23 trgovačka društva i devet zadruga.

Najviše se poljoprivrednih gospodarstava raznih tipova ugasilo na području Varaždinske županije, čak 277, a slijede Osječko-baranjska sa 264 zatvorena subjekta te Vukovarsko-srijemska u kojoj je prestalo s radom ukupno 257 gospodarstava. Ministarstvo poljoprivrede te je podatke otkrilo odgovarajući na zastupničko pitanje predsjednika HSS-a Branka Hrga .

- Podaci ukazuju na negativne trendove u hrvatskoj poljoprivredi. Stvari ne idu u dobrom pravcu. U vrijeme kada se Hrvatska priprema za ulazak u Europsku uniju, treba uložiti više truda i novca u pripremu proizvođača i obiteljskih gospodarstava. Još u veljači prošle godine upozoravali smo da je najveći posao Vlade upravo to da provede »ubrzani tečaj« za poljoprivrednike da bi se pripremili za EU, kazao nam je jučer Hrg.

Rok legalizacije

Predsjednika HSS-a najviše zabrinjavaju podaci o broju zatvorenih obiteljskih gospodarstava. I ona su se lani najviše zatvarala na području spomenute tri županije.

- Treba znati da se radi o 2.917 obitelji. Izračunajte koliko danas vrijedi otvaranje jednog radnog mjesta, a ovim zatvaranjima dobili smo barem 5.800 novo nezaposlenih, ustvrdio je šef seljačke stranke.

Prema podacima Ministarstva, u prvih deset mjeseci prošle godine obiteljskim gospodarstvima isplaćeno je 1,674 milijarde kuna državnih potpora u poljoprivredi. U istom razdoblju poljoprivredna trgovačka društva dobila su 804 milijuna kuna, a obrti u poljoprivredi nešto manje od 187 milijuna kuna.

No, poljoprivredna djelatnost može se financirati i iz fondova Europske unije, nekad SAPARD-a, a danas fonda IPARD.

Hrg, međutim, upozorava da su mnogi poljoprivrednici dosad imali problema s kandidiranjem za europski novac »jer nisu imali sređenu dokumentaciju, osobito imovinsko-pravne odnose«. Zadnju priliku, pak, da, primjerice, legaliziraju svoje objekte i poljoprivrednici imaju do kraja lipnja ove godine.

Standardi EU

Ipak, dio poljoprivrednih gopodarstava uspjelo je dosad dobiti 'besplatni' europski novac - besplatan zato što se ne radi ni o kakvom zajmu, nego se novac dobiva za uspješno realiziran projekt.

Podaci nakon provedenih natječaja pokazuju da je do početka ove godine isplaćen novac za 71 projekt.

Europskim novcem tako je financirano unapređivanje poljoprivrednih gospodarstava radi restrukturiranja i dostizanja standarda EU-a, ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda te razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.

Prema dostupnim izvješćima o IPARD-u, za 23 projekta nositelji su bila upravo »klasična« obiteljska gospodarstva.

Autor: Irena Frlan