EU kontrolira poticaje

Proizvođači pšenice, kukuruza i drugih ratarskih kultura ove će godine ostati bez 900 kuna po hektaru, jer upravo toliko iznosi smanjenje poticaja za 40 posto. Te se kulture zadnjih godina potiču sa 2250 kuna po hektaru, a gotovo 70 posto od ukupno 2,5 milijarde kuna za poticaje odlazilo je upravo na te dominantne kulture.

Poticaji za ruralni razvoj

Iako je ministar poljoprivrede Petar Čobanković seljacima objasnio da je ovo rezanje poticaja danak krize u kojoj je Hrvatska, stvarnost je zapravo drugačija. Europska Unija od Hrvatske traži da se direktna potpora proizvodnji smanji, a prema prijedlogu Europske komisije, u 2012. godini Hrvatska će za direktne poticaje moći platiti samo 700 milijuna kuna ili, kada se preračuna, seljaci će za hektar površine dobit 548 kuna. No, istodobno će se značajno povećati poticaji za ruralni razvoj kao važan segment u europskoj ruralnoj politici. Od ulaska u EU u razdoblju od 4 do 10 godina poticaji i sredstva za ruralni razvoj povećavat će se do maksimalnog iznosa.

Ministarstvo poljoprivrede u pregovorima traži da se ovo drastično rezanje poticaja kompenzira dodavanjem novca iz nacionalnog proračuna, ali je pitanje hoće li se to uspjeti dogovoriti.

Drastično rezanje poticaja na noge će dići seljake i izvesti ih na ulicu, no s proizvodnom površinom manjom od pet hektara i niskim prinosima danas se ne može biti proizvođač ratarskih kultura, a upravo je ta kategorija proizvođača u Hrvatskoj dominantna. S druge strane, poticaji su raspršeni na velik broj proizvodnji, pa kada se izuzmu ratari i mljekari, za proizvođače voća, povrća, cvijeća i drugih profitabilnih proizvoda u konačnici ostane jako malo novca.

Autor: Miroslav Kuskunović