EU 2020.: Bačeno 57 milijuna tona hrane - najviše u kućanstvima

U prvoj godini pandemije Covid-19, 2020., u Europskoj uniji je bačeno oko 127 kilograma hrane po stanovniku, objavio je Europski statistički ured Eurostat. Podaci su ovo prvog službenog istraživanja o bacanju hrane budući da se do sada na razini EU raspolagalo tek neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama. 

Te je godine bačeno 57 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 286.379 tisuća tona.  

U kućanstvima se najviše baca

Poražavajuć je podatak da od toga broja na kućanstva otpada čak 55 posto, odnosno 70 kg otpada od hrane po stanovniku. Preostalih 45 posto odnosi se na lanac opskrbe. 

Na fazu prerade otpada 23 kg (18%), na primarnu proizvodnju 14 kg (11%), ugostiteljstvo 12 kg (9%), a na maloprodaju i ostalu distribuciju 9 kg (7%). No, još uvijek se ispituje učinak kojega je na potonji sektor imao lockdown tijekom epidemije koronavirusa. 

"Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja", upozorila je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Ističe kako je pozitivno to što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje ovih količina. Kaže kako su se države EU obvezale prepoloviti ih do 2030.

"Znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje", poručila je. 

Na Cipru bace skoro 400 kg per capita

Najviše hrane po glavi stanovnika je bačeno na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191kg). U Sloveniji se baca najmanje (68 kg), a odmah iza nje je Hrvatska sa 71 kg bačene hrane po stanovniku. 

Pa tko još baca hranu u današnje vrijeme?

Ovi podaci, posebno u vrijeme prehrambene krize predstavljaju velik izazov kako za Europu, tako i svijet. 

Utjecaj na okoliš i klimu

Rast cijena, kao i zabrinutost za naš ekološki otisak sve nas tjeraju da pripazimo na učinkovitu upotrebu resursa koje imamo, smanjujući otpad na minimum. Jednostavan način je podizanje svijesti o godišnjoj količini otpada od hrane koju proizvodimo. Tim više što ona ima veliki utjecaj na okoliš i klimu, budući da je dodatni izvor emisija stakleničkih plinova, poručuju u Eurostatu. 

Borzan naglašava da sve dokle god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. "To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o njezinoj vrijednosti te učiniti rokove trajanja azumljivijima za građane", smatra Borzan.