Pretraga tekstova
U posebno su teškoj situaciji zaposlenici s područja Trogira i udaljenijih mjesta koji nemaju organizirani prijevoz do Štafilića jer naknadu za prijevoz dobivaju uz plaću. Tri mjeseca, dakle, prijevoz autobusom plaćaju iz vlastitog džepa.
Od svibnja ove godine kad im je isplaćena plaća za mjesec ožujak, zaposlenici Kaštelanskih staklenika do danas nisu imali nikakva novčana primanja.
Do kraja ovoga tjedna konačno bi trebali dobiti jednu plaću, najavljuje direktor Ivo Benzon, s time da se nastoji u što skorije vrijeme iznaći novac za još dvije kako bi se postigao redoviti mjesečni ritam isplate.
Uz to, namjerava se, kaže Benzon, isplatiti i regres za godišnji odmor u iznosu od 1250 kuna, koliko isplaćuje većina poduzeća u državnom vlasništvu.
Direktorov optimizam dobro je došao, no strpljenje radnika, njih 150 u stalnom radnom odnosu i 35 sezonskih, pri kraju je i to pokazuju organiziranjem skupova s upravom i sindikalnim povjerenicima.
U posebno su teškoj situaciji zaposlenici s područja Trogira i udaljenijih mjesta koji nemaju organizirani prijevoz do Štafilića jer naknadu za prijevoz dobivaju uz plaću. Tri mjeseca, dakle, prijevoz autobusom plaćaju iz vlastitog džepa.
Prema riječima direktora Benzona, problemi su nastali u lipnju kad je tržište reagiralo na pojavu afere s Escherichijom coli, bakterijom koja nije pronađena u kaštelanskim proizvodima.
Unatoč tomu, “Kaštelanski staklenici” su u lipnju bacili 50.000 kilograma krastavaca, 60.000 kilograma nije ubrano, jer je urod na 2,5 hektara zapušten, zbog nemogućnosti plasmana, a ubrano je i 50.000 kilograma manje rajčica, jer je na tržištu prolazila samo ekstrakvalitetna roba, dok druga klasa uopće nije imala prođu.
Kad se toj izravnoj šteti doda i neizravna nastala kao posljedica pada cijena na tržištu, u “Staklenicima” su zbrojili da su ostali “kratki” za četiri milijuna kuna.
Da nevolja nikad ne dolazi sama potvrdilo se u proizvodnji paprika kojima se dogodio napad štetnika “trips”, navodi komercijalni direktor Jadran Penga.
Posljedica je smanjenje proizvodnje u 2011. s planiranih 480.000 na 100.000 do 120.000 kilograma. Inače, proizvodnja “Staklenika” i ove je godine utemeljena na poslovno-tehničkoj suradnji s “Agrofructusom” iz koncerna “Agrokor”.
“Agrofructus” osigurava “Kaštelanskim staklenicima” novac za plaće, mazut za grijanje staklenika i repromaterijal za proizvodnju, a zauzvrat dobiva 1.969.000 kilograma robe ili 78 posto ukupne proizvodnje kaštelanskog poduzeća. U ovoj godini “Staklenici”, naime, planiraju proizvesti 2.512.000 kilograma krastavaca, rajčica, paprika i zelene salate.
U prvih šest mjeseci ove godine plan je ispunjen u proizvodnji salate, premašen u proizvodnji krastavaca, ali nije ispunjen u proizvodnji rajčice i paprika.
Autor: JADRANKA MATIĆ
Izvori
Tagovi
Ivo Benzon Kaštelanski staklenici Escherichia Coli Bakterija
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.