Pretraga tekstova
Europski revizorski sud osudio je slabo provedene politike EU za koje kažu da poljoprivrednicima dopuštaju zlouporabu korištenja vode. Kritizirao je i program subvencioniranja agrara.
Europski revizorski sud objavio je izvješće o održivoj uporabi vode u poljoprivredi u kojem kritizira programe subvencioniranja u Europskoj uniji i inspekcije. U izvješću stoji da politika EU-a promiče i prečesto potiče veće, a ne učinkovitije njezino korištenje. Osim toga navodi se da ovaj sektor utječe na kvalitetu tog resursa i to uglavnom zbog onečišćenja gnojivima i pesticidima.
Naime, pristup koji EU trenutačno primjenjuje na gospodarenje vodama temelji se na Okvirnoj direktivi iz 2000. kojom su uvedene politike povezane s održivom uporabom.
Važnu ulogu u održivosti ima i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u čijem okviru postoje instrumenti koji mogu doprinijeti smanjenju pritiska na vodne resurse, kao što je povezivanje plaćanja sa zelenijim praksama te financiranje učinkovitije infrastrukture za navodnjavanje.
"Voda je ograničeni resurs i budućnost poljoprivrede uvelike ovisi o tome da se upotrebljava na učinkovit i održiv način", izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda zadužena za ovo izvješće. "Ipak, politike EU-a dosad nisu u dovoljnoj mjeri doprinijele smanjenju učinka poljoprivrede na vodne resurse", upozorila je.
Naime, Okvirna direktiva o vodama sadržava zaštitne mjere protiv neodrživog korištenja, ali države članice odobravaju brojne iznimke u agrarnom sektoru. Revizori su utvrdili da su one naveliko dopuštene, čak i u regijama pogođenima sušom.
Istodobno, pojedina nacionalna tijela rijetko kažnjavaju nezakonitu uporabu kada ju otkriju. Okvirnom direktivom također se od država članica zahtijeva da prihvate načelo "onečišćivač plaća". Međutim, voda je još uvijek jeftinija kada se upotrebljava u poljoprivredi te mnoge države članice i dalje ne ostvaruju povrat troškova za vodne usluge u tom sektoru kao što to čine u drugima.
Revizori ističu da se poljoprivrednicima često ne naplaćuje stvarna količina koju potroše. Potpora EU-a u okviru ZPP-a većinom nije uvjetovana ispunjavanjem obveza koje potiču njezino učinkovito korištenje.
Nekim plaćanjima podupiru se usjevi koji zahtijevaju velike količine vode, kao što su riža, voće i povrće, i to bez zemljopisnih ograničenja, što znači i u područjima pogođenima nestašicom ovog resursa.
Revizori ističu da ni mehanizam višestruke sukladnosti u okviru ZPP-a (npr. plaćanja uvjetovana određenim okolišnim obvezama) gotovo nema učinka. Zahtjevi se ne primjenjuju na sve poljoprivrednike te države članice u svakom slučaju ne provode dovoljno inspekcija i odgovarajućih provjera kako bi spriječile nezakonito korištenje.
Kako stoji u izvješću, osim izravnih plaćanja, u okviru ZPP-a financiraju se i ulaganja u mjere kao što je njezino čuvanje i zadržavanje. Međutim, poljoprivrednici rijetko koriste tu priliku, a u okviru programa ruralnog razvoja rijetko se pruža potpora infrastrukturi za ponovnu uporabu.
Modernizacija postojećih sustava za navodnjavanje također ne podrazumijeva uvijek uštedu jer se ona može preusmjeriti na usjeve koji zahtijevaju velike količine ili na navodnjavanje veće površine. Slično tome, postavljanjem nove infrastrukture kojom se povećava navodnjavana površina vjerojatno se povećava pritisak na slatkovodne resurse. Revizori općenito ističu da su se sredstvima EU-a sigurno financirala poljoprivredna gospodarstva i projekti koji dovode u pitanje održivost ovog resursa.
Tagovi
Navodnjavanje Voda Europska unija Europska politika Potrošnja vode Europski revizorski sud Korištenje vode
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/