Ministarstvo poljoprivrede
08.01.2019. 17:40

Državno poljoprivredno zemljište koje obrađuju Agrokorove tvrtke je vlasništvo RH i tako će i ostati!

Vezano uz priče o Agrokoru i poljoprivrednom zemljištu, reagiralo je Ministarstvo poljoprivrede.

Foto: Bigstockphoto/goncharuk

994

Državno poljoprivredno zemljište koje obrađuju Agrokorove tvrtke je vlasništvo Republike Hrvatske i tako će i ostati!, reagiralo je Ministarstvo poljoprivrede.

"Riječ je o 32.839 hektara, odnosno 2,8 posto ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se u Hrvatskoj obrađuje: Belje 19.111 ha, Vupik 6.529 ha, Pik Vinkovci 4.469 ha, Agrolaguna 1.193 ha, Vinka 809 ha, Pik Vrbovec 673 ha, Mladina 54 ha. Agrokorove tvrtke imaju ugovore o zakupu ili koncesiji državnog zemljišta, koje poštuju, odnosno koriste i obrađuju poljoprivredno zemljište te uredno plaćaju zakup", navodi se u priopćenju reosrnog ministarstva.

Ili plaća zakup ili se zakup otkazuje

Kako dodaju, sastavni dio Nagodbe je i prijenos ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta na zrcalne tvrtke. Prijenos ugovora radi se aneksom postojećeg ugovora. Aneksom se evidentira da zrcalna tvrtka preuzima sva prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor. Zrcalna tvrtka mora poštovati odredbe postojećeg ugovora, dakle koristiti poljoprivredno zemljište i plaćati zakup ili joj se zakup otkazuje, a ugovor raskida.

"Isti postupak s Agrokorovim tvrtkama, prijenos na zrcalne tvrtke, provodi se i za deklariranje proizvoda i sljedivost hrane (koju su subjekti u poslovanju s hranom dužni osigurati).

Dakle, zrcalna tvrtka samo preuzima prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor, nakon čega za to zemljište općina ili grad raspisuje natječaj, kako im je i omogućio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Sve navedeno propisano je Zakonom o postupku izvanredne uprave, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (čl. 41, čl.104) i Nagodbom vjerovnika Agrokora", stoji u priopćenju.

Nadalje, kažu, kada je riječ o visini zakupnine, koju su neki načelnici spominjali kao razlog neslaganja oko sklapanja aneksa postojećih ugovora s Agrokorovim tvrtkama, Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik o revalorizaciji visine zakupnine, kojim će uskladiti visina zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta.

Sastanak nije bio ni hitan ni tajan

"To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu. Zaključno, nije točno da je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima općina na njih izvršen pritisak. Sastanak nije bio ni hitan ni tajan, niti se načelnike tražilo da naprave nešto što već nije propisano zakonom. Ministarstvo poljoprivrede je zajedno s DORH-om načelnike upoznalo s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i postupanjima oko izrade aneksa ugovora.

Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave poslati detaljnu uputu za izradu aneksa ugovora i predložak aneksa koji su sukladni sudskoj Nagodbi vjerovnika Agrokora i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu", zaključuje se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Izvori

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Tagovi

Agrokor Zemljište Zakup Zrcalne tvrtke Ministarstvo poljoprivrede

Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Kit VINE - baterijske škare TIGER SL-38 + vezačica ZL 640S + baterija DRIVE 350S

KLUB

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo