Država nastavlja s otimačinom

Država sebi uspostavlja pravo oduzimanja i do 50 posto tržne vrijednosti zemljišta kod kupoprodaje i prenamjene - kaže Bogdan Pensa iz Udruge za zaštitu Ustavom zajamčenih prava građana

Žestoke reakcije zbog skorog donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se ograničiti Ustavom zajamčeno pravo vlasništva, a zbog kojega je u petak u Saboru održana i prva rasprava, stižu iz Udruge za zaštitu i promicanje Ustavom zajamčenih prava građana.

- Država sebi uspostavlja pravo oduzimanja i do 50 posto tržne vrijednosti zemljišta kod kupoprodaje i prenamjene, a sve prema sada utvrđenim bonitetima.

U Kaštelima je općepoznato da nikada nije izvršeno nikakvo ispitivanje tla, nego je visoki bonitet utvrđen kako bi se prividno opravdale “rošade” namjene pojedinih parcela u poznatoj namještaljki kada je Ministarstvo poljoprivrede u 13 dana dalo dva suprotna mišljenja o GUP-u Kaštela.

Predlagači ovog zakona, koji su toliko zabrinuti zbog neobrađivanja i devastacije poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu isti ljudi koji su dopustili, a po svemu sudeći i organizirali, protivno Zakonu o pretvorbi rasturanje ogromnih površina najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH - izjavio je na press-konferenciji u subotu predsjednik spomenute udruge Bogdan Pensa.

- Nama je najbliži primjer slučaj Kaštelanskih staklenika kada je RH spriječena da uknjiži vlasništvo na više od milijun kvadrata najplodnijeg zemljišta u Kaštelima i Splitu jer je poljoprivredno zemljšte (koje je to i dandanas), bez ikakve osnova proglašeno građevnim da bi moglo biti procijenjeno u temeljnom kapitalu poduzeća, a nakon toga i rasprodano.

Primjerice, tadašnjem direktoru Kaštelanskih staklenika bio je dovoljan mandat od samo nekoliko mjeseci da proda kompleks Brnik u Splitu svom budućem poslodavcu i to uz brojna kršenja zakona prema izvješću o reviziji pretvorbe i privatizacije - upozorava Pensa.

On nadalje navodi kako je Hrvatski fond za privatizaciju na osnovi elaborata o pretvorbi procijenio potrebnim zadržati 11.444.000 bivših maraka radi podmirenja naknade za oduzeto zemljište prema Zakonu o naknadi. - Koliko znamo - kaže Pensa - samo je za jednu oduzetu parcelu u biti i isplaćena naknada.

Za kolike je to površine procijenjeno da ispunjavaju uvjete za potraživanje naknade, ako se danas za isto takvo zemljište nudi naknada od 91 lipe za metar kvadratni? - pitaju se u udruzi.

- Kao udruga držimo neprihvatljivim ograničavanje prava vlasništva na neusporedivo manjim i lošijim privatnim parcelama, posebno u Dalmaciji i cijelom dijelu primorja. Sve značajnije površine 1991. godine bile su u društvenom vlasništvu i kao takve su danas trebale biti vlasništvo države i koristiti se isključivo za poljoprivrednu proizvodnju.

Današnji predlagači, umjesto da predlaganjem ovog zakona umiruju savjest zbog svojeg činjenja ili nečinjenja u vrijeme pretvorbene i privatizacijske pljačke, neka se potrude da državu uknjiže i uvedu u stvarni posjed, a zemljište vrate namjeni zbog čega ga je bivša država i otela privatnim vlasnicima - poručuju iz udruge i pozivaju sve članove i zainteresirane građane da im dostave podatke o posjedu poljoprivrednog zemljišta kako bi riješili sve eventualne probleme i nedoumice.

Piše Jakov ŽARKO/EPEHA