Dolina Neretve postaje neplodna slana pustara?

Ionako obljubljen u gotovo svakom kutku Lijepe Naše, prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić priskrbio je sebi još poprilično “simpatizera” i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Razlog porasta njegovoj popularnosti na jugu Hrvatske jest Čačićev potpisani banjalučki sporazum s premijerom Republike Srpske Aleksandrom Džombićem o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik 2. Riječ je o zajedničkom projektu vrijednom 175 milijuna eura, ta hidrolektrana gradit će se uz postojeću Dubrovnik 1 u Platu, proizvodit će 300 megavata struje, a voda će do tog postrojenja u Župi dubrovačkoj dolaziti iz Hidroelektrane "Trebišnjica" novim tunelom dugim 16 kilometara.

Iako bi vijest o tolikom ulaganju, u normalnim političko-gospodarsko-socijalnim prilikama, vjerojatno naišla na odobravanje, u konkretnom slučaju uslijedile su brojne reakcije, kako u hrvatskoj javnosti tako i u susjednoj BiH. Naime, jedna od najvećih nepoznanica je hoće li tzv. visinska hladna voda koja će iz Hercegovine tunelom stizati do Plata, nakon njezina ispuštanja u Župi dubrovačkoj, ohladiti tamošnji i cavtatski zaljev za 4 do 8 stupnjeva, kako to već upozoravaju stručnjaci? To bi moglo poremetiti floru i faunu u cijelom župskom zaljevu, opasnost prijeti i cavtatskom akvatoriju, a oba su područja izrazito turistički orijentirana.

Zašto je toliko problematičan projekt "Gornji horizonti"? Da bi se ostvarilo ulaganje u HE Dubrovnik 2 Hrvatska treba RS dati suglasnost za nastavak druge faze tog kontroverznog projekta, osobito u dolini Neretve. Taj projekt podrazumijeva tzv. prevođenje voda iz slijeva Neretve u slijev Trebišnjice, gradnju triju hidroelektrana (Nevesinja, Dabar i Bileća) s trima tunelima kako bi RS u dogledno vrijemo postala najveći izvoznik struje u regiji. Stoga ekolozi upozoravaju da se time neretvanskom slijevu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje. Ostvari li se naum o gradnji HE Dubrovnik 2, Neretva će ostati bez daljnje dvije milijarde kubika vode godišnje.

Nedvojbeno je da će toliki manjak vode od neretvanske doline stvoriti neplodnu pustaru u srcu Sredozemlja. Nije, naime, nepoznato da je u dolini Neretve, gdje od poljoprivredne proizvodnje živi više od 40.000 stanovnika, uočeno i znanstveno dokazano tzv. zasoljenje, budući da slabi dotoci vode u Neretvi omogućuju ulaz morske vode uzvodno čak do iza Čapljine.

Autor: L. Brailo