Dolački: Agencija poljoprivrednicima nije maćeha, ali moramo opravdati svaki isplaćen cent

U redakciju Agrokluba pristiglo je puno pitanja poljoprivrednika vezanih za provedbu intervencija iz Strateškog plana ZPP-a, koja smo uputili ravnatelju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikoli Dolačkom. Izdvajamo nekoliko pitanja i odgovora, a cijelu snimku razgovora o toj temi pogledajte na kraju teksta.

Zašto obrada projekata traje toliko dugo, pitali su brojni. Konkretan primjer - osoba koja je bila 8. na inicijalnoj rang listi jednog natječaja je tek šest mjeseci nakon njene objave dobila ugovor o financiranju.

Ravnatelj APPRRR objašnjava da pozicija na inicijalnoj rang listi ne jamči bržu obradu. Ako je zahtjev niže rangiran, ali uredno popunjen, s realno dodijeljenim i dokazanim bodovima, on će prije doći na red za obradu od onoga s vrha koji traži dopune, dodatna obrazloženja ili dokumentaciju.

Prema njegovim riječima, oko 80 posto zahtjeva Agencija obradi u prvih 20 posto vremena trajanja procesa, dok se preostalih 20 posto razvuče na sljedećih 80 posto vremena. Upravo u toj manjini nalaze se projekti s nerealno dodijeljenim bodovima, nedostacima u dokumentaciji ili žalbama, što dovodi do dojma da obrada traje predugo.

"Zato je nužno da poljoprijednici dobro pripreme svoje projekte u suradnji s konzultantima, da jasno razumiju što se od njih traži - da prilože traženu dokumentaciju i da kod bodovanja dodjele sebi realne bodove", istaknuo je.

Čest je slučaj da poljoprivrednici sebi dodjeljuju veći broj bodova kako bi njihov projekt što prije ušao u obradu, jer se zahtjevi uzimaju po redoslijedu zaprimanja. Kada se tijekom kontrole pokaže da ti bodovi nisu opravdani, projekt pada ispod crte te na red dolaze drugi, a taj korisnik zatim čeka dok se ne obrade svi zahtjevi do njegove pozicije.

Ravnatelj APPRRR najavio isplatu potpore za Uskrs

To može značiti da netko čiji je projekt je u startu bio iznad crte na rang listi, naknadno mjesecima čeka rasplet, a da pritom drugi korisnici, čiji su projekti uredni, brže dobivaju ugovore.

“Dobra priprema projekta je 50 posto posla – medalje se osvajaju na pripremama”, slikovito poručuje Dolački naglašavajući važnost rada s konzultantima, razumijevanja uvjeta i realnog bodovanja.

Žalbe otežavaju završetak natječaja

Poseban problem su žalbe korisnika koje se upućuju Ministarstvu poljoprivrede kao drugostupanjskom tijelu. Kada se korisnik žali na smanjenje bodova ili neprihvaćanje određenih troškova, Agencija mora čekati odluku povjerenstva Ministarstva prije nego što završi obradu tog projekta, ali i prije nego što može konačno “zatvoriti” natječaj i ugovoriti iduće s liste.

Ravnatelj podsjeća da povjerenstvo ne rješava samo žalbe iz mjera ruralnog razvoja, nego i prigovore korisnika iz sustava izravnih plaćanja, gdje je oko 100.000 korisnika. Čak i ako se žali samo 0,1 posto njih, to je velik broj predmeta koji opterećuje sustav i kolege stvarno rade lavovski posao.

"Zbog toga to nekad duže traje i može se dogoditi da korisniku žalba bude odbijena, a cijeli natječaj i svi drugi korisnici čekaju dok se njegova žalba ne riješi. Onda se dogodi da prijava koju smo obradili, a koja je bila iznad crte ne ulazi u raspoloživu alokaciju i ne može biti ugovorena", kaže Dolački ističući da se "stvara dojam da obrada projekata traje godinama, iako je oko 80 posto zahtjeva uobičajeno riješeno u roku od oko šest mjeseci".

Rok dopune samo sedam dana

Jedna od najvećih zamjerki poljoprivrednika jest da Agencija nema propisane rokove u kojima mora odgovoriti na njihove upite ili donijeti konačnu odluku, dok podnositelji zahtjeva imaju svega sedam dana za dopunu dokumentacije.

Na prvi pogled to djeluje nepošteno, no ravnatelj se brani činjenicom da se poljoprivrednici mjesecima pripremaju za natječaj, pa samim tim imaju i znatno više od sedam dana da prikupe svu potrebnu dokumentaciju.

"Sedmodnevni rok služi kao tehnički rok za dostavu onoga što je, u pravilu, već trebalo postojati. Uz to, svaka dopuna koju korisnik šalje mora se administrativno provjeriti, što ponekad traje duže nego što poljoprivrednici očekuju", tvrdi on.

Ravnatelj ističe da su uvjeti natječaja jasno propisani i da je, ako je dokumentacija na vrijeme potpuna, dopuna rijetko kad potrebna te je često riječ tek o formalnim pojašnjenjima koja se rješavaju brže od predviđenog roka.

Zašto su odgovori na pitanja preopćeniti?

Poljoprivrednici se u provedbi projekata često susreću sa specifičnim situacijama koje nisu jasno opisane u natječajnoj dokumentaciji. Kako ne bi pogriješili, obraćaju se Agenciji, no odgovore ponekad čekaju tjednima, dok istodobno dobavljači i izvođači stoje “na čekanju”. Kada odgovor napokon stigne, često je općenit, opširan i nedovoljno konkretan, pa su korisnici prisiljeni sami tumačiti propise.

Na to ravnatelj odgovara objašnjenjem uloge Agencije: ona je provedbeno tijelo, a ne “vlasnik propisa”. Propise donosi i tumači Ministarstvo poljoprivrede.

"Jako je nezgodno da Agencija komentira određene stavke projekta za koji nije podnesen zahtjev, u fazi dok zahtjev nije cijelovit - jer bi tako dovela u nezgodnu poziciju druge korisnike i zapravo dovelo do potencijalnog sukoba interesa ako korisnicima sugeriramo što da naprave,“ tvrdi Dolački.

Poljoprivrednici dostavili “papire” za 90.000 ha zemljišta kojima je prijetilo brisanje iz ARKOD-a

Zato Agencija upućuje korisnike na sustav javnih pitanja i odgovora tijekom trajanja natječaja, gdje su tumačenja objavljena javno i jednako dostupna svima.

Za lošeg izvođača odgovoran korisnik

Dodatnu gorčinu izaziva i situacija u kojoj korisnik ostaje bez funkcionalnog objekta i bez novca, iako je sve odradio po pravilima.

Jedan čitatelj Agrokluba ispričao je kako je izvođač, koji je uredno prijavljen Agenciji i plaćen, tako loše izgradio objekt da ga nije moguće staviti u upotrebu. Ostao je bez novca i štale, kaže, a Agencija sada traži povrat sredstava od njega, a ne od izvođača.

Ravnatelj ne skriva da se često susreću s takvim teškim situacijama, ali ističe da Agencija ugovor o financiranju sklapa isključivo s korisnikom. Izvođača bira sam korisnik, najčešće kroz postupak javne nabave, i upravo s njim korisnik mora urediti odgovornost za štetu.

Agencija, naglašava Dolački, ne može teretiti treću osobu s kojom nema ugovorni odnos, koliko god to u praksi bilo surovo.

Zašto milijunske projekte kontroliraju filozofi i geografi?

Dio nezadovoljstva agrarne javnosti proizlazi i iz percepcije da kontrolu milijunskih projekata provode ljudi bez “odgovarajuće” struke – primjerice diplomirani jezikoslovci ili geografi.

Ravnatelj na to odgovara da je upravo iskustvo u Agenciji presudno, a ne naslov diplome. Vještine koje se traže – evaluacija, provjera, razumijevanje pravila – ne uče se na fakultetima, nego “in-house”, kroz godine praktičnog rada i mentoriranja.

Naglašava da APPRRR ima širok spektar znanja i da su neki od najboljih kontrolora upravo oni koji nisu završili agronomiju, ali su kroz rad stekli specifična znanja i razvili sposobnost kvalitetne provjere projekata.

"Formalna stručna sprema ne bi trebala plašiti korisnike: kontrolori su među najkompetentnijima u Hrvatskoj za posao koji rade" hvali Dolački svoje djelatnike.

Na kraju, ravnatelj se vraća na ono što smatra ključnom porukom: dobra priprema projekta pola je posla. Sportskom metaforom kaže kako se “medalje osvajaju na pripremama“, pa tako i na natječajima – što su dokumentacija, bodovanje i planiranje jasniji i realniji, to je obrada brža i bezbolnija za obje strane.

"Nikome od nas nije u interesu odbiti projekt i uvijek ćemo gledati da u skladu s mogućnostima pomognemo korisnicima. Agencija nije maćeha poljoprivrednicima i trudimo se maksimalno izaći u susret, ali po načelu jednakog postupanja, da nismo pristrani jer moramo opravdati svaki cent koji isplatimo", zaključio je Nikola Dolački.

Razgovor s ravnateljem APPRRR o temi obrade natječaja pogledajte ovdje: