Pretraga tekstova
Priča svinjogojca iz Skakavca: "Nitko od poljoprivrednika dosad nije uspio povući novac iz EU fondova, jer su pravilnici takvi da ne možemo dalje".
Poljoprivreda se bez bespovratnih sredstava ne može razvijati. Naše je imanje nastalo na okupiranom području na kojem smo od tri došli do stotinu svinja. Međutim, od 2009. godine država ne daje potpore za kapitalne projekte. Da nema Grada Karlovca ne znam kako bismo dalje. Nitko od poljoprivrednika dosad nije uspio povući novac iz EU fondova, jer su pravilnici takvi da ne možemo dalje. A bez ostvarivanja potrebnih standarda, ulaskom u EU nećemo moći zadovoljiti uvjete - upozorava uzgajivač svinja iz Skakavca Ivica Kusanić.
S dobivenih bespovratnih 135.000 kuna od Grada Karlovca opremit će prasilište i odgajališta prasadi.
U okviru Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje kapitalnih projekata u poljoprivredi osigurano je 400.000 kuna, dvostruko više nego lani. Potpore od deset do devedeset tisuća kuna dobilo je još desetero poljoprivrednika. Mile Obranović novac će iskoristiti za kontejnersko pčelarenje, Jana Gojak za unapređenje proizvodnje, a Josip Slunjski za izgradnju betonskih silosa i vodospremnika. Dragutin Vuljanić, Darko Grujić i PG Gurović gradskom će potporom kupiti mehanizaciju, Dobro Petrić d.o.o. atomizer.
Željko Skolan osigurat će spremište za suho sijeno i slamu, OPG Rožman gnojnu laganu, dok će se Siniša Stanar pripremiti za protugradnu zaštitu. Na objavljeni javni poziv pristigli su projekti vrijedni čak četiri milijuna kuna, ali izabrano je spomenutih jedanaest. Osam ih je odbijeno.
Dobivena sredstva mogu se koristiti za izgradnju ili dogradnju i uređenje objekata za proizvodnju, preradu, čuvanje i skladištenje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, kupnju opreme, mehanizacije, uzgojno valjanih grla...
- Sve odluke i sugestije Odbora za poljoprivredu dovele su do toga da se u vrijeme krize u Karlovcu povećala poljoprivredna proizvodnja. U šest godina uloženo je u poljoprivredni i ruralni razvoj 11 milijuna kuna. Direktnim poticajima i drugim mjerama nastojimo pomoći - rekla je dogradonačelnica Marina Kolaković.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.