Digitalizacija je promjena načina na koji radimo, a ne izbjegavanje papira

Već sada u proizvodnji hrane koristimo 70 posto raspoložive vode, zalihe su iscrpljene, a poljoprivreda je odgovorna i za 30 posto emisije stakleničkih plinova. "Režemo granu na kojoj sjedimo“, kazao je Matija Žulj, osnivač tvrtke Agrivi, na početku konferencije o digitalnim tehnologijama u poljoprivredi AgroRocks 2022.

Naveo je da će u okolnostima klimatskih promjena prinosi pasti do 22 posto do kraja stoljeća te da je ova proizvodnja neefikasna jer 33 posto hrane bacamo, a 23 posto propadne dok je još na farmi.

Uz to, bilježimo rast cijena gnojiva za 70 posto, pesticida za 30 posto, a radne snage u poljoprivredi za 17 posto, što je prilično neodrživo stanje.

Pojam održivosti, kaže Žulj, znači zadržavanje statusa quo. Trebamo napraviti regeneraciju tla i proizvodnje, a onda graditi otpornost. Naše su prakse danas degenerativne, pa moramo promijeniti način na koji proizvodimo - obnoviti proizvodnju i zadržati je na razini, istaknuo je.

"Vrijeme je za digitalizaciju, a to ne znači prebaciti papir u digitalni oblik, to se zove digitizacija. Digitalizacija znači promjenu procesa uz pomoć tehnologije – promjena načina na koji radimo, kazao je Matija Žulj u Osijeku.

Može li robotika nadomjestiti ljude?

Bilježimo značajan rast investicija u agro-tech-food industriju u svijetu. Globalna ulaganja u agrotehnologiju 2013. godine iznosila su 2,3 milijarde dolara, a lani je taj iznos narastao na 50 milijardi dolara.

To su, navodi Žulj, ulaganja u bioraznolikost, bio-pesticide, različite prodajne kanale i farm menadžment software, preko robotike, uzgoja mesa u laboratorijima te proizvoda na biljnoj bazi, sve do razvoja digitalnih tržnica koje skraćuju lance opskrbe.

U Europskoj uniji koristimo farm menadžment software na razini od 23 posto, u SAD-u taj je postotak duplo veći, a u RH svega 7 posto.

Prostora za napredak evidentno ima, ali edukacije nedostaje, navodi. Poljoprivrednicima treba pokazati kako će im se digitalni alati isplatiti u proizvodnji, a potrebno je treningom ukloniti njihov strah od novoga.

"Ključ uspjeha je upravljanje promjenama. Ako je nešto dobro, ne znači da će to svi koristiti. Svi znamo da je tjelovježba dobra za zdravlje, zašto onda ne vježbamo? Ljudi ne čine uvijek ono što je najbolje za njih“, kazao je.

Robotika je tu da nadomjesti manjak ljudi, ona će odraditi posao kako bi se osigurala dovoljna proizvodnja hrane, kaže Žulj. "To kod nas ide sporo, potreban je kapital, ali ako nemate ljudi – robotika će napraviti posao“.

Financijski pritisci utječu na mentalno zdravlje poljoprivrednika

A da ljudi imamo sve manje. potvrđuju i porazni podaci popisa stanovništva.

Iz tog razloga ministrica poljoprivrede Marija Vučković ističe ljude kao ključ digitalne transformacije.

"Prvi preduvjet preobrazbe poljoprivrede su ljudi, kojima treba omogućiti jednake, brže i bolje usluge u ruralnom prostoru, kao i nadomjestak radne snage koju možda nećemo imati“, kazala je otvarajući konferenciju AgroRocks 2022.

Navela je da je osigurano 35 milijuna eura za provođenje digitalizacije i stvaranje jedinstvenog sustava znanja koje će se prenositi do poljoprivrednika.

Uz to, iz Nacionalnog programa otpornosti planirano je 6,6 milijuna eura za provođenje digitalne transformacije i to u smislu razvoja pametne poljoprivrede, sustava sljedivosti i učinkovitih javnih usluga. Nacionalnim mjerama također ćemo doprinositi digitalizaciji, ne samo kroz EU fondove, istaknula je.

"Ono što je ključno da sve nabrojene mjere ne budu zasebne, da ne gledamo svijet u kutijama, nego da na pravi način i bolje nego do sad povežemo sve ključne dionike. Trebamo doći do svakog poljoprivrednika, bez obzira na to gdje se on nalazio i koliko pismen bio“, zaključila je Marija Vučković.

Na pitanje radne snage osvrnuo se i Matija Žulj, navodeći da će do 2030. godine broj poljoprivrednika u Europskoj uniji pasti na 4 milijuna, sa sadašnjih deset. Upozorio je i na zabrinjavajući trend u nekim prekooceanskim državama.

"Poljoprivrednici su suočeni sa snažnim financijskim pritiscima koji jako utječu na njihovo mentalno zdravlje, pa je primjerice u SAD-u broj samoubojstava poljoprivrednika duplo veći nego ratnih veterana“, kazao je osnivač tvrtke AGRIVI.

Dodatni bodovi za digitalizaciju nisu dovoljni

Ministrica poljoprivrede je sudionicima konferencije prenijela vijest da će osnovati kooridnacijsko tijelo za prijenos znanja i digitalizaciju koje će uključivati predstavnike državne uprave, privatne i javne savjetnike, a posebno je istaknula da je potrebno bolje koristiti resurse znanstvene zajednice.

"Nije dovoljno da investicije u digitalizaciju nose samo dodatne bodove u natječajima kroz Program ruralnog razvoja“, navela je.  

Uz osiguravanje sredstava za e-poljoprivredu, pametnu poljoprivredu, širokopojasnu infrastrukturu, ključno je pitanje povezivanja svih subjekata koji nose digitalnu transformaciju.

U Nacionalnom programu oporavka i otpornosti tri su stupa digitalne preobrazbe, koji se odnosne na tržište, proizvođača i potrošača, istaknula je Marija Vučković.

Prvi je učinkovito pružanje javnih usluga i digitalizacija svih procesa u Ministarstvu poljoprivrede. Nešto je već učinjeno kroz e-poljoprivrednu iskaznicu i unaprijeđenje Agroneta, a efekta će imati i buduća upotreba dronova u nadzorima i kontrolama poljoprivrednih gospodarstava, kazala je.

Drugi stup je pametna poljoprivreda, odnosno omogućavanje poljoprivrednicima korištenje digitalnih tehnologija kako bi ojačali otpornost na klimatske promjene, zatim povećati produktivnost i nadomjestiti nedostatak radne snage.

Treći stup je zaštita potrošača, što je u odgovornosti HAPIH-a. Na pitanje sigurnosti hrane posebno se osvrnula Darja Sokolić, ravnateljica te institucije koja je rekla da je budućnost hrane u "oblacima“.

"Nemoguće je osigurati sigurnost hrane bez digitalizacije, s naglaskom na blockchain tehnologiju koja osigurava sljedivost i transparenstnost podataka – što potrošači očekuju kada je u pitanju podrijetlo hrane“.

Hrana godišnje odnese 200 tisuća života na svijetu, dok 600 milijuna ljudi doživi alergijske reakcije na hranu, odnosno otrovanje hranom, iznio je Matija Žulj u svojoj prezentaciji.

Top šest stvari bez kojih ne možemo naprijed

Koji su koraci preduvjet napretka u digitalnoj transformaciji sažeo je Žulj i kazao da prvo treba adresirati razloge neprihvaćanja tehnologije.

Prva stvar koju treba učiniti je dostupnost digitalne infrastrukture, pa nakon toga edukacija za sve poljoprivrednike (ne samo studente), rekao je.

Potrebno je uvesti obvezu sljedivosti proizvodnje kroz regulativu. Bez te obveze, promjene nećemo dočekati brzo, naveo je te povukao analogiju s auto osiguranjem – tko bi ga koristio da nije obvezno?

Brži traktor ili veći plug nisu rješenje za probleme 21. stoljeća, nego laptop

Četvrta stvar je poticanje kupnje digitalnih komercijalnih rješenja.

"Dobro je da digitalna rješenja nose dodatne bodove na natječajima, ali digitalizaciju i dalje gledamo kao dodatak nečemu. Možda je vrijeme da digitalizacija ima svoj vlastiti stup u mjerama“, rekao je prvi čovjek tvrtke Agrivi. 

Vrlo je važno da se osigura savjetovanje o korištenju određene tehnologije, pa kada poljoprivrednik kupi proizvod ili neko rješenje, onda ga u tome netko treba pratiti.

Zadnja stvar je ono što industrija treba učiniti, a to su premije na sljedive proizvode, kao što je praksa u drugim zemljama. Kada bi industrija, otkupljivači, davali ekstra cijenu za sljedive proizvode to bi sigurno motiviralo poljoprivrednike, kazao je Žulj.

Sve pojedinačne mjere neće doprinijeti ako se ne provode sustavno. Potreban je zajednički pristup svih aktera u ovom resoru: od Ministarstva poljoprivrede, preko prehrambene i agri-tech industrije, sve do obrazovnih institucija koje moraju osmisliti konkretne programe za poljoprivrednike, zaključeno je na konferenciji AgroRocks 2022.