Demokratski HSS: Uvozni lobiji vladaju Hrvatskom, a domaća proizvodnja se uništava

"Uz povijesne greške vezane oko prodaje "obiteljskog srebra" kao što je INA, javnost se pomirila s činjenicom da nemamo resursa i da smo energetski ovisna zemlja, a na veliku žalost svih onih kojima je stalo do dugoročno boljeg života u Hrvatskoj, postali smo uvozno ovisna zemlja i na području proizvodnje hrane", kazao je predsjednik Glavnog odbora Demokratskog HSS-a Ivan Beljan na konferenciji za novinare, koja je održana ispred Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

Dodao je da se svi stručnjaci slažu da postoje veliki potencijali za razvoj domaće poljoprivrede, ali se namjerno ili zbog neznanja političkih elita selo i proizvodnja hrane sustavno uništavaju.

Zabrinjava struktura uvoza i izvoza

Prema njegovim riječima, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda raste, trgovački lanci su prepuni uvozne robe loše kvalitete i bilježe ekstra profite, a turizam je generator uvoza poljoprivrednih proizvoda, a ne domaće proizvodnje.

"Naše selo i poljoprivrednici propadaju, demografska katastrofa traje, a nema zabrinutosti i akcija resornog ministarstva", kaže.

Kako se čulo, iz javno dostupnih podataka za prvih 10 mjeseci vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 2021. godini vidljivo je da će deficit u prošloj godini doseći rekordnih milijardu eura. U 10 mjeseci prošle godine uvezeno je hrane za 3,069 milijarde eura, a kada se detaljnije analizira trgovina ovim proizvodima posebno je zabrinjavajuća struktura uvoza i izvoza.

U Demokratskom HSS-u napominju da Hrvatska sve više izvozi primarne poljoprivredne proizvode po nižim cijenama, a uvozi puno skuplje dorađene ili prerađene proizvode. Kod ratarskih kultura, kažu, žitarice izvozimo za 281 mil. eura, ali istovremeno uvozimo proizvoda na bazi žitarica i škroba te proizvoda mlinske industrije za 300 mil. eura.

Uvoz hrane će dosegnuti četiri milijarde dolara?

Negativnu bilancu imamo i kod šećera, kojega smo godinama imali višak u razmjeni, a veliki smo uvoznik mesa, mlijeka, voća i povrća te raznih prerađenih proizvoda. Tako smo samo na uvoz mesa u 10 mjeseci utrošili 420 mil. eura, mlijeka i mliječni proizvoda 240 mil eura, povrća preko 140 mil, eura, voća 200 mil. eura itd. Istodobno je, dodali su, vrijednost izvoza ovih proizvoda višestruko manja pa je tako pokrivenost uvoza izvozom kod svinjogojstva sramotnih 9 posto, mlijeka i vrhnja 15 posto, goveđeg mesa 28 posto, meso peradi 41 posto, voća 20 posto...

"Ako se uvoz živih svinja i mesnih prerađevina preračuna na živu vagu, u 10 mjeseci 2021. godine uvezeno je 1,3 mil. komada od 100 kilograma, odnosno u godini će se za svaku obitelj uvesti po jedna svinja od 100 kilograma", izračunali su.

Odgovajući na upite, Beljan je rekao da je uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u 2002. godini bio manji od jedne milijarde dolara, a u 2021. godini će biti oko četiri milijarde dolara.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni izazivaju veliku zabrinutost, a ona je još veća kada se zna da je sama EU postala uvoznik poljoprivrednih proizvoda i da na europsko tržište stižu sve veće količine iz trećih zemalja - od raznog voća i povrća te žitarica. U potencijalnim ratnim sukobima na našem kontinentu, osim energetske moguća je kriza u proizvodnji i distribuciji hrane, a uvozno ovisna Hrvatska možda se susretne s nedostatkom hrane.

On je istaknuo da se Programom državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan, maslinovo ulje te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja) izdvaja 121 milijun kuna od čega će kao i uvijek koristi imati samo veliki proizvođači dok će mali poljoprivrednici u kompliciranoj proceduri biti izigrani i bez pomoći.

Poljoprivrednici smanjuju proizvodnju hrane, a sela se prazne  

Konferenciji su nazočili poljoprivredni proizvođači iz Bjelovara, Dalibor Rac i Saša Roksandić. Rac je kazao da je morao osjetno smanjiti ratarsku proizvodnju, iako je nekada obrađivao 60 ha zemljišta jer ne može sam voziti tri traktora, a nema dovoljno radne snage kao ni državnog zemljišta na području njegova grada.

Roksadnić je otkrio da se odlučio kao mladi poljoprivrednik specijalizirati za svinjogojstvo, jer su njegovi tradicionalno na miješanom gospodarstvu imali i krave, ali je morao jako smanjiti proizvodnju na samo tri krmače i ostaje mu, kaže, samo da se razočaran pridruži "vojsci" mladih hrvatskih poljoprivrednika u inozemstvu.

"Demokratski HSS traži od ministrice poljoprivrede da javnosti predstavi plan i program kojim ćemo povećati domaću proizvodnju, a smanjiti uvoz nekvalitetne uvozne hrane", poručili su i predložili resornom ministarstvu plan u sedam točaka da u što skorijem roku putem državne Hrvatske poštanske banke ponudi poljoprivrednicima povoljne kredite za financiranje proljetne sjetve uz državna jamstva, stavi putem najma na 5 godina u funkciju proizvodnje hrane svo raspoloživo neobrađeno državno zemljište bez obzira na pravni status i osnuje Fond neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, preko kojeg će se njime raspolagati. Također, da u suradnji s resornim Ministarstvom turizma omogući lakše plasiranje domaćih proizvoda u turističke lance uz dugoročne kupoprodajne ugovore.

Osim toga, traže izravnu prodaju seljačkih poljoprivrednih proizvoda, uvođenje poticajne kupnje kuća na selu, da se potiče i olakša OPG-ovima izgradnja obnovljivih izvora energije, posebice solarnih i bioelektrana. Na kraju Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, treba dati prednost malim poljoprivrednim gospodarstvima da okrupne svoje posjede, a ne velikim sustavima kao dosada.

"Briga o poljoprivredi nije samo gospodarska već demografska mjera jer se naša sela prazne", zaključuju u Demokratskom HSS-u.