Dejan Kovač: Mi smo Harry Potter poticaja i subvencija - nestaju magično bez ikakvog traga

"Razbijanje mitova", početak je zanimljivog osvrta Dejana Kovača, postdoktoranda na njemačkom Halle Institutu za ekonomska istraživanja (IWH) te člana Udruge Leibniz (saveza njemačkih nesveučilišnih istraživačkih instituta).

Kako piše na poslovnoj mreži LinkedIn, Hrvatska ne može "živjeti od poljoprivrede" iz prostog razloga jer uvozimo više hrane iz EU nego što izvozimo. To ujedno ima efekta i na našu inflaciju. Ne možemo kontrolirati cijene uvozne hrane, a domaća proizvodnja iako je tu, gotovo da je nestala.

Pita i kako je moguće da se u sustav poljoprivrede od 90-tih pa do danas unese više od 40 milijardi kuna državnih poticaja za jačanje poljoprivredne proizvodnje, a da poljoprivredna proizvodnja padne sa 32 milijarde na svega 15-ak milijardi kuna.

"Mi smo Harry Potter poticaja i subvencija - nestaju magično bez ikakvog traga...", kaže stručnjak navodeći pritom i da je lani, 2021. više od dvije trećine (68,8 %) ukupne EU trgovine poljoprivrednim, ribarskim i prehrambenim proizvodima bilo između država članica EU-a. 

"Također se naziva trgovina unutar EU-a, što djelomično odražava pokvarljivu prirodu nekih proizvoda", napominje.

Najveći trgovinski suficit unutar Unije tako su u 2021. za poljoprivredne proizvode, proizvode iz ribarstva te prehrambene industrije zabilježile Nizozemska (35,0 milijardi eura) i Španjolska (16,5 milijardi eura).

Dr.sc. Kovač navodi i da veliki suficit za Nizozemsku odražava činjenicu da se roba uvezena iz cijelog svijeta ponovno izvozi u druge države članice EU-a. Nasuprot tome, dodaje, Francuska (6,9 milijardi eura), a posebno Njemačka (22,8 milijardi eura) zabilježile su najveće trgovinske deficite unutar EU-a za poljoprivredne, riblje i prehrambene proizvode.

"Najbolji primjer loše sprege politike i poduzetništva je nedavni primjer Agrokora (danas Fortenove, op.a.) u koji su se godinama upumpavali naši novci tokom zadnjih 20 godina". ističe dodajući da je samo u 2015. godini ta tvrtka dobila 200 milijuna kuna, a u 2016. godini skoro 150 milijuna kuna poticaja.

"Po riječima mojeg kolege mesara iz Slavonije - pa neće kod mene kupovati meso jer me vole, kupovat će tamo gdje je jeftinije!", komentira navodeći i da dok su jedni dobivali poticaje, drugi su se sami borili na tržištu, a rezultat danas je propast malog i srednjeg poduzetništva na dušu Agrokora, kojeg smo na kraju predali u ruke stranaca.

"Svi bi određivali Rimcu što da proizvodi i dijelili pamet, a nitko da pita što se dogodilo s Agrokorom", ističe dodajući da bi u većini država građani zahtijevali odgovore, a jedino što mi radimo - zahtijevamo ih od svih drugih poduzetnika, a ne od onih koji su nanijeli štetu.

"Naravno uz blagoslov politike. I to samo po društvenim mrežema. Prljavci će uskoro preimenovati 'heroja ulice' u heroji društvenih mreža", zaključuje ovaj ekonomski stručnjak.