Davor Rac: Gnojidba napamet radi štetu i po džep i po okoliš

"Najskuplja gnojidba je gnojidba napamet", istaknuo je Davor Rac, voditelj odjela precizne poljoprivrede u tvrtki Jerković d.o.o., dodavši kako su dušična gnojiva danas među najskupljima, a ono se lako ispire i vrlo brzo može napraviti štetu - i po džep i po okoliš.

Upravo iz tog razloga uzorkovanje tla sve se manje promatra kao puka administrativna obveza, a sve više kao alat koji poljoprivredniku daje stvarnu kontrolu nad proizvodnjom. Tvrtka Jerković već godinama provodi različite metode uzorkovanja, a kako ističe Rac, izbor metode uvijek ovisi o tome što se želi postići - osnovna zakonska usklađenost, bolji uvid u stanje tla ili potpuna optimizacija gnojidbe kroz sustave precizne poljoprivrede.

Najčešći oblik je klasično uzorkovanje tla, koje je propisano zakonom i obvezno za sve ARKOD čestice od 1 hektara nadalje svake četiri godine. Za površine od 1 do 10 hektara uzima se 20-ak uboda i dobiva se prosječan uzorak čime se ta površina smatra homogenom cjelinom, što to svakako nije. Takav pristup, smatra Rac, ne uzima u obzir razlike na parceli, već rezultira jedinstvenom preporukom gnojidbe. Iako nije idealno rješenje, klasično uzorkovanje i dalje ima smisla na manjim površinama ili tamo gdje varijabilnosti nisu izražene.

Od uzorkovanja do gotovih preporuka s planom gnojidbe

Za površine o kojima se ranije nije vodila evidencija, poput novih zakupa ili novih proizvodnih površina, često se primjenjuje mrežno uzorkovanje. Objašnjava kako se parcela dijeli na zamišljenu mrežu, a uzorci se uzimaju prema unaprijed definiranim točkama. "Time se dobiva bolji prostorni uvid u stanje tla nego kod klasičnog uzorkovanja, no i dalje se radi o nasumičnom traženju varijabilnosti. Upravo zato ova metoda ima svoje mjesto, ali nije konačno rješenje za one koji žele maksimalnu preciznost", poručio je. Osim toga, tvrtka radi i uzorkovanje tla kod trajnih nasada na dvije dubine: 0-30 i 30-60 cm kako je propisano Zakonom.

Najviše mogućnosti, ali i najveće uštede, donosi varijabilno odnosno zonsko uzorkovanje tla. Prije samog izlaska na teren analiziraju satelitske snimke, vegetacijske indekse, karte prinosa s kombajna, podatke o elektrovodljivosti tla i sve ostale raspoložive podatke iz sustava precizne poljoprivrede. Na temelju tih informacija određuju se zone unutar parcele koje imaju slične uvjete za rast i razvoj biljaka unutar usjeva. "Zonu možemo promatrati kao dio površine koji se kroz godine ponaša otprilike isto - i po prinosu i po razvoju biljaka", objašnjava Rac. Analize po zonama omogućuju izradu varijabilnih aplikacijskih karata i preciznu primjenu gnojiva, točno tamo gdje je potrebno.

Ispričao nam je kako tvrtka Jerković preuzima cijeli proces uzorkovanja, od planiranja do isporuke gotovih preporuka. Poljoprivrednik dostavlja osnovne podatke o parcelama, a stručni tim izrađuje plan uzorkovanja, provodi terenski rad, obrađuje podatke i priprema karte. Posebna se pažnja posvećuje ravnomjernom rasporedu uboda jer je ručno uzorkovanje bez navigacije, osobito na većim površinama, vrlo nepouzdano. Zato se koristi vozilo s automatiziranom sondom opremljeno visoko preciznim RTK navigacijskim sustavom koji osigurava da se svaki uzorak uzme na točno određenoj lokaciji uz to da se u istim točkama može obaviti praćenje promjena nastalih tijekom godina.

Idealno je vrijeme za odrediti količinu dušika

Od prvog kontakta do gotovih preporuka u prosjeku prođe sedam do deset dana, što je ključno u uvjetima sve kraćih agrotehničkih rokova.

Kada je riječ o gnojidbi, Rac ističe da univerzalna rješenja poput NPK gnojiva često ne omogućuju optimalno iskorištenje hranjiva.

"S trokomponentinim gnojivom teško je uskladiti potrebe tla i biljke, a da jednog hranjiva ne bude previše ili premalo“, upozorava. Jedno- i dvokomponentna gnojiva, kaže nam, pružaju veću fleksibilnost, bolje iskorištenje hranjiva i manji ekološki otisak.

Posebno mjesto u ponudi tvrtke od prošle godine zauzima N-min metoda, koju provode do dubine 90 centimetara u tri sloja: 0-30, 30-60 i 60-90 cm. Riječ je o metodi kojom se utvrđuje količina i oblik mineralnog dušika prisutnog u tlu prije prihrane. Analizira se nitratni i amonijski oblik dušika, čime se dobiva jasan uvid u to koliko je dušika biljci stvarno dostupno i u kojem se dijelu profila tla nalazi.

"Sada je idealno vrijeme za ovu metodu jer se provodi u razdoblju prije prihrane ozimih kultura, ali i prije sjetve proljetnih kultura, s tim da se može provoditi i nakon sjetve, a prije nicanja jarina, pod uvjetom da na proizvodnu površinu nisu aplicirana nikakva gnojiva", pojašnjava.

Upravo dubinsko uzorkovanje pokazuje koliko se dušika nalazi i u dubljim slojevima tla, gdje ga korijen može iskoristiti kasnije tijekom vegetacije, ali i gdje postoji najveći rizik od ispiranja u podzemne vode. "Ako u dubljim slojevima imamo nitratni dušik, a dođu obilne kiše, taj se dušik vrlo lako izgubi", upozorava Rac. Prekomjerna primjena dušičnih gnojiva dodatno povećava kiselost tla i smanjuje njegovu dugoročnu plodnost.

Nitko ne bi htio novce baciti u vjetar

Kaže kako se umjesto jednokratne primjene velike količine gnojiva prihrana može rasporediti u više manjih obroka, čime se povećava učinkovitost i smanjuju gubici. "Primijeniti dušik koji biljka ne može usvojiti isto je kao baciti novac u vjetar", zaključuje.

Metoda je, ističe, primjenjiva na sve kulture jer je dušik ključno makrohranjivo koje izravno utječe na prinos i kvalitetu, kako u slučaju manjka, tako i viška. Uz sve veću primjenu konzervacijske obrade tla, pokrovnih usjeva i složenijih plodoreda, poljoprivrednik teško može znati koliko je dušika nakon žetve izneseno, a koliko nakon određenih kultura vraćeno u tlo.

"Uzorkovanje se provodi uz strogu kontrolu dubine i položaja uboda, a automatska sonda s hidrauličkim čekićem omogućuje pouzdano uzorkovanje i na najtežim, skeletnim tlima odrezivanjem horizonta tla", kaže nam. Uzorci se isti dan dostavljaju u laboratorij i čuvaju hlađenjem kako bi se spriječile promjene uzrokovane mikrobiološkom aktivnošću.

"Znati koliko dušika imate u tlu i u kojem je obliku najtočniji je temelj svake dobre odluke o gnojidbi“, zaključio je Rac i poručio svim zainteresiranim poljoprivrednicima da im se obrate za sve detaljne informacije.