Pretraga tekstova
Sudbina dalmatinskih autohtonih proizvoda
Sa polja se beru razne vrste povrtlarskih kultura ( prokule, salate, kupusa, kelja i drugo) a posebno je vrijeme kada se započinje vaditi mladi krumpir. Maslinari beru masline i prerađuju ulje a isto tako punom parom rade i destilerije gdje teče poznata rakija, dalmatinska "Loza".
Ako je Dalmacija prepoznatljiva po dobrom maslinovom ulju i kvalitetnom vinu, ništa ma nje nije poznata po proizvodnji veoma kvalitetne i tražene dalmatinske rakije lozovače. Da bi se mogla preraditi sva količina dropa od vina i ispekla lozovača rade mnogi kotlovi, ali ipak među njima izdvajaju se pojedini "majstori toga zanata" koji pored veoma kvalitetne obične lozovače proizvode i razne vrste, poznate travarice i i drugih preparata, koji osim konzumiranjem kroz grlo mogu oblozima ili masiranjem poslužiti u medicinske svrhe za saniranje ili ublaživanje raznih bolesti. Tužno je što će ovakvi "majstori" ulaskom u EU morati zatvoriti vrata svojih malih "tvornica napitaka za dušu" jer ih je malo a proizvodnja zasigurno ne može zadovoljiti potrebama. Postoji jedina mogućnost da se samo kao autohtoni suvenir može plasirati, ali i za to treba stvoriti uvjete koje oni sami nisu u stanju.
Razmišljao, koliko mi u Hrvatskoj imamo raznih autohtonih proizvoda o kojima žitelji Europe mogu samo sanjati i ako ne pronađemo na vrijeme način kako da ih plasiramo, ostat će i za nas samo uspomena na neka vremena kada smo "guštali"( uživali) u tim, ničim zamjenjivim, specijalitetima za srce i dušu.
Kratko je vrijeme do ulaska u EU, tim više što se naša poljoprivreda svrstava u marginalni dio gospodarstva i nitko se ne trudi da se to promjeni. Zemlje u našem okruženju, Italija, Austrija i Slovenija se o svom agraru itekako skrbi, a kod nas jedino Istra se svojski trudi unaprijediti poljoprivredu i dati joj pravo mjesto u gospodarstvu. Ostali dijelovi Hrvatske zaostaju i ako se tako nastavi sudbina naših najkvalitetnijih autohtonih proizvoda, a koje su kroz turizam dobro upoznali strani gosti, ostat će samo pusta želja.
Autor: Tomislav Dezga
Tagovi
Autohtoni proizvodi Maslinovo ulje Rakija Vino
Autor
Više [+]
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.