Crno brdo kancerogeni, ne građevinski materijal

Oštre reakcije stižu iz Zadarske županije na opciju saniranja ekološkog problema Ravnih kotara koji je široj hrvatskoj javnosti poznat kao Crno brdo.

Riječ je o ekološkom problemu zbog kojeg stradavaju plodna zemlja i voćnjaci u zadarskom zaleđu, zagađuju se podzemne vode i zbog kojeg nam Europska unija daje opomene i prijeti kaznama. U Udruzi Eko Ravni kotari odlučili su istupiti u javnost nakon što je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović najavio saniranje otpada tako da se on koristi kao građevinski materijal.

Na Crnom brdu u samom srcu Ravnih kotara deponirano je 158.000 tona opasnog otpada za koji su ispitivanja na tri instituta, dva njemačka i jedan hrvatski, potvrdila kako je kancerogen.

Reakcije na najave sanacije eko problema kod Zadra

"Ministar Dobrović je prije par dana izdao rješenje da se 850 tona tog otrovnog kancerogenog otpada oslobađa naziva otpad i prelazi u građevinski materijal. Obrazloženje je da bi se probno koristilo u građevinarstvu pa da se tada vidi ima li utjecaja na okoliš. Sada 850 tona nije kancerogeno, idući mjesec 1.000 tona i malo pomalo će pravo zagađenje ostati na terenu i tako se zaobići tužbu Europske komisije", kaže predsjednik Udruge Eko Ravni kotari Zdravko Belušić.

Emisija opasnih tvari u okoliš

Udruga Eko Ravni kotari se posljednjih šest godina bori protiv materijala koji je deponiran u blizini sela Biljane Donje. Na ovaj problem je u EU parlamentu upozoravala europarlamentarka Dubravka Šuica čija izjava kako su ugrožena osnovna ljudska prava najbolje opisuje situaciju na terenu. Vjetar raznosi materijal po okolnim poljima i nasadima, a kako ne postoji nepropusna ploha između deponiranog materijala i tla dolazi do emisija opasnih tvari u podzemne vode. Ovo posljednje potvrđuju i očitovanja Hrvatskih voda dana na nalog Ministarstva poljoprivrede.

"Da se radi o kancerogen otpadu prvo su potvrdila istraživanja dva njemačka instituta. Tada je Ministarstvo poljoprivrede poslalo uzroke na analizu na Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar. Tamo je također potvrđeno kako se radi o kancerogenom materijalu. Imamo pisma iz Ministarstva poljoprivrede da već dolazi do zagađenja podzemnih voda. Mi tu vodu danas pijemo. U Biljanima Donjim sam vidio salatu iz vrta kojoj je svaki list prekriven masnom tvari", kaže Belušić.

Crno brdo došlo je ponovno u žižu domaće javnosti nakon što su stigle najave o kaznama iz EU. Dobrovićev prijedlog dio civilnog sektora štro kritizira. Za to vrijeme u Zadru i okolici vlada apatija. Na zeleni telefon Udruge Eko Zadar posljednje dvije godine nitko nije ni spomenuo Crno brdo, kamoli da se žalio na probleme s kojima se suočavaju za vrijeme svakog vjetra i nakon kiše.

Foto: Dino Stanin/PIXSELL