UN-ova organizacija procjenjuje da je do 50 posto pašnjaka već degradirano.
Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije, organizacija UNCCD, vidi velike prirodne pašnjake i druge pašnjake na zemlji u ozbiljnoj opasnosti. Uzroci su njihovo pretvaranje u oranice i širenje gradova. Tome se pridodaje brzorastuća potražnja za hranom, vlaknima i gorivom. Osim toga, oblik korištenja pašnjaka može se također pokazati problematičnim. Zbog toga inicijativa Save Soil strahuje od katastrofalnog pada plodnosti tla, piše Agrarheute.
Ističu kako se to odnosi kako na prekomjernu ispašu, tako i na suprotno, napuštanje pašnjaka. To znači prestanak brige od strane stočara, što također ima negativan učinak. Razvoj je dodatno pogoršan sve izraženijim klimatskim promjenama.
UN-ova organizacija procjenjuje da je do 50 posto pašnjaka već degradirano. Pojašnjavaju da u tu skupinu spadaju prirodni travnjaci koje koriste stoka i divlje životinje za ispašu, a uključuje i savane, grmlje, močvare, tundre i pustinje.
Ova područja zajedno čine 54 posto ukupnog kopnenog pokrova, što ima veliki utjecaj na klimu i ishranu. Ta su područja odgovorna za šestinu globalne proizvodnje hrane i predstavljaju gotovo trećinu Zemljinog skladištenja ugljika. Posebno pogođene regije uključuju Mongoliju i velika područja Afrike.
"Studija UN-a pruža dokaze o važnosti povećanja organske tvari u tlu za zaštitu pašnjaka i globalnog prehrambenog sustava", rekla je Praveena Sridhar, tehnička direktorica pokreta Save Soil. Naglašavaju kako će 95 posto zemljinog tla biti degradirano do 2050. U izvješću stoji i kako znanstvenici upozoravaju da bi svake godine moglo biti izgubljeno 24 milijarde tona plodnog tla.
A kako bi se cijela stvar vizualno naglasila, prikazali su to grafički. Prikazane pretpostavke temelje se na procjeni Globalnog fonda za okoliš.
Iako se procjenjuje da oko pola milijarde ljudi diljem svijeta izravno ovisi o sustavima ispaše, stočarske zajednice često se zanemaruju i nemaju utjecaja na političke odluke koje izravno utječu na njihov život. Oni su marginalizirani i često ih se čak promatra kao outsidere u vlastitoj zemlji.
"Moramo razumjeti društveno-ekonomske uvjete stočarskih zajednica i podržati ih prepoznavanjem njihovog vrijednog tradicionalnog znanja i njihovog doprinosa društvu i ekologiji", naglasila je Sridhar. Oni bi, kaže, trebali biti opremljeni znanjem za održivo upravljanje pašnjacima i dobivati financijske poticaje i potporu za svoje napore u obnovi istih.
Sridhar smatra kako još uvijek ima vremena za preokret, a da je glavna mjera zadržati ili čak povećati sadržaj organske tvari. Save Soil stoga poziva na politiku koja promiče regenerativnu poljoprivredu kako bi se organska tvar u tlu zadržala između tri i šest posto (ovisno o regionalnim uvjetima) i tako smanjila degradacija.
Tim načinom moglo bi se obnoviti mnogo zemlje i osigurati da postojeća obradiva zemljišta mogu proizvesti više hrane bogate hranjivim tvarima za rastuće svjetsko stanovništvo.
Izradili su stoga katalog za održivo upravljanje tlom za 193 zemlje. Primjer za to je rotacijska ispaša, vrsta regenerativnog upravljanja pašnjacima za njegovu zaštitu.
Tagovi
Autorica
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Serija Claas kombajna Lexion 8000 za 2026. godinu obuhvaća pet različitih modela
Američki farmeri važu goveda putem pametnog telefona
U Ukrajini pošast biblijskih razmjera: Skakavci proždiru usjeve, ulaze u domove
Nakon Slovenije, bolest plavog jezika potvrđena i u Srbiji
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
Damir Senjan
prije 1 godinu
Đuro Japaric Točno si opisao, samo to kupili klinci, mislili da če na oraščatom brzo roditi novci ali malo morgen. Zaletjeli se snosom u guzicu 😂. Sad prodaju. Evo tu kod mene največi Feletar kao prodao a u prolječe Austrijanac odustao.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Koji OPG Damire , površine 2. 8 ha u 5 parcela ? Pa takvih moraš kupiti bar 10 da bi imao nešto dohodovnije gospodarstvo ! A vlasnika 100 do 500 , živih i umrlih ! Pa kod mene u selu u brdskoj Slavoniji preko 50 % zaraslo je u šikare !Bitno je da je DP uzeo resor poljoprivrede , a Marijana Petir ponovno predsednica Odbora za poljoprivredu ! Ta licemjerka od 2003 sudjeluje u NAMETANJU štetnih zakona za OPG !
Damir Senjan
prije 1 godinu
Do 2050 godine kod nas neče više imati tko raditi poljoprivredu, i onako več od prošle godine neki OPG-eovi na prodaju ali ih nitko neželi kupiti.