Crna čiopa proglašena Pticom godine 2026.

U izboru za Pticu godine, koji tradicionalno organizira Udruga Biom u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, ovogodišnji pobjednik je crna čiopa (Apus apus). Ova izvanredna ptica, dobro poznata stanovnica hrvatskih primorskih i kontinentalnih gradova, osvojila je 40 posto glasova te tako nadmašila morskog vranca i žličarku, koji su osvojili 32 odnosno 27 posto glasova.

U javnom glasovanju sudjelovalo je više od tisuću ljubitelja ptica.

Izbor za Pticu godine usmjeren je na podizanje svijesti o vrstama koje su ugrožene ili im prijeti gubitak staništa. Sve nominirane vrste suočavaju se s posljedicama ljudskog djelovanja, no crna čiopa posebno je istaknuta zbog svoje ovisnosti o urbanim strukturama i promjenama u načinu gradnje.

Projekti se ponajviše provodili u Dubrovniku

Upravo zato, kažu iz Bioma, njezino očuvanje moguće je samo zajedničkim naporom građana, stručnjaka za zaštitu prirode, kulturnih institucija i građevinskog sektora.

"Iznimno nam je drago što je crna čiopa izabrana za Pticu 2026. Posljednjih godina provodimo niz aktivnosti posvećenih njezinom očuvanju u gradovima, budući da je riječ o vrsti čije stanište može očuvati baš svatko. No to zahtijeva koordinirane aktivnosti različitih sektora", istaknuo je ornitolog Dubravko Dender iz Udruge Biom. Dodao je da su se dosadašnji projekti ponajviše provodili u Dubrovniku, uz potporu Grada, gdje je cilj zaustaviti pad brojnosti čiopa.

U sklopu tih projekata, Biom je objavio i dvije stručne publikacije sa smjernicama za suradnju među institucijama, od muzeja do tehničkih zajednica, kako bi se dobre prakse u Dubrovniku proširile i na druge hrvatske gradove.

"Ove godine želimo razviti primjere koji mogu poslužiti kao model u cijeloj zemlji. Veselimo se suradnji s građanima, kulturnim institucijama te jedinicama lokalne samouprave", poručuje Dender.

Dobro su prilagođene životu među ljudima

Crna čiopa najraširenija je od tri vrste čiopa u Hrvatskoj. Veći dio života provodi u letu, može spavati, jesti i seliti se bez slijetanja, što je čini jednom od najfascinantnijih europskih ptica. U prirodi se gnijezdi u šupljinama stijena i litica, no urbanizacija ju je privukla gradovima gdje koristi pukotine pod krovovima, strehama i u fasadama. Takve šupljine oponašaju njezina prirodna staništa, štiteći ptiće od vremenskih prilika i grabežljivaca.

Iako su dobro prilagođene životu među ljudima, njihov opstanak danas sve više ovisi o dotrajaloј infrastrukturi. Obnova starih zgrada i moderni načini gradnje često uklanjaju šupljine potrebne za gniježđenje, što u mnogim europskim zemljama dovodi do pada njihovih populacija. Hrvatska, upozoravaju stručnjaci, ima priliku primijeniti mjere očuvanja prije nego što pad brojnosti postane nepovratan.

Bioraznolikost u fokusu: bregunice i bjeloglavi supovi dobivaju novu šansu

Čiope su selice koje u Hrvatsku stižu krajem zime kako bi podigle mlade, a hladni dio godine provode u središnjoj i južnoj Africi. Građa njihovih nogu onemogućava im hodanje po tlu, pa sav materijal za gniježđenje skupljaju u letu, a gnijezda učvršćuju ljepljivom slinom. Budući da su kolonijalne i nenametljive, godinama su živjele u suživotu s ljudima, a izbor za Pticu godine 2026. trebao bi pomoći da tako i ostane.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}